Djelovanje štitnjače jedno je od najvažnijih za cjelokupnu ravnotežu našeg tijela, pa stoga, kada radi presporo ili prebrzo, može negativno utjecati i na tjelesne funkcije, što se može odraziti na različite načine: umor unatoč odmoru, iznenadne promjene tjelesne težine bez promjene prehrane, ubrzan rad srca ili pak osjećaj kao da je svaka naša misao “obavijena maglom”.
Sve te, naizgled male promjene, tijekom dana lako možemo previdjeti, ali one u stvarnosti mogu biti znakovi većih promjena leptiraste žlijezde – štitnjače, koja ima ogromnu ulogu u regulaciji naše metabolizma, energije, tjelesne temperature i hormonske ravnoteže. Kako “tempo” njenog rada može diktirati i funkcioniranje našeg tijela, možete pročitati u nastavku, jer razumijevanje njenog utjecaja na hormonsku ravnotežu iznimno je važno i za naše osobno stanje i dobrobit..
Pozivamo vas da upoznate utjecaj štitnjače na hormonsko djelovanje te simptome koji mogu upućivati na njen poremećen rad i da ga na vrijeme podržite odgovarajućim dodacima prehrani i vitaminima, nužnima za njeno nesmetano funkcioniranje.
Utjecaj hormona
Štitnjača proizvodi hormone koji reguliraju temeljne funkcije tijela i utječu na naš metabolizam, rast, razvoj i energetsku ravnotežu.
Glavni hormoni koje štitnjača izlučuje su:
- Tiroksin (T4)
hormon s dugim vremenom poluraspada, koji djeluje kao svojevrsna zaliha. - trijodtironin (T3)
aktivni hormon, koji nastaje djelomično u štitnjači, ali većinom pretvorbom T4 u drugim tkivima.
Kako djeluje ravnoteža
Uzajamnom “komunikacijom” žlijezda hipotalamusa i hipofize oslobađaju se hormoni, koji se – kada je postignuta ravnoteža – primjereno smanjuju ili povećavaju.
Hipotalamus (u mozgu) potiče hipofizu
Žlijezda hipotalamus u našem mozgu izlučuje hormon TRH (thyrotropin-releasing hormone), koji potiče hipofizu – također žlijezdu – da oslobodi hormon TSH (thyroid-stimulating hormone).
TSH potiče izlučivanje hormona
TSH se smatra glavnim “pokretačem” štitnjače jer joj daje signal da počne stvarati više hormona. Na “signal” TSH štitnjača počinje izlučivati hormone T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin).
Hipofiza prepoznaje ravnotežu
Kada je u krvi dovoljno T3 i T4, mozak prepoznaje ravnotežu, hipofiza smanjuje izlučivanje TSH, a time se smanjuje i aktivnost štitnjače.
TSH ponovno potiče djelovanje
Ako hormona počne nedostajati, TSH se ponovno povećava i štitnjača opet radi aktivnije.
Hipofiza *(glandula pituitaria) je mala žlijezda koja se nalazi na donjoj strani mozga i ima iznimno važnu ulogu, jer se smatra glavnom kontrolnom žlijezdom endokrinog sustava.
Simptomi poremećaja
Simptomi poremećaja u radu štitnjače mogu biti brojni i razlikuju se ovisno o tome radi li se o premalo aktivnoj štitnjači (hipotireoza) ili previše aktivnoj štitnjači (hipertireoza). Budući da štitnjača utječe na gotovo sve tjelesne funkcije, simptomi mogu biti vrlo raznoliki – od tjelesnih do psihičkih promjena.
VAŽNO: Navedeni simptomi su opće poznati i mogu se razlikovati među pojedincima, ovisno o općem zdravlju, dobi i spolu. Zato je nužno da se, u slučaju mogućih poremećaja u radu štitnjače, odmah obratite svom obiteljskom liječniku, koji vas može pregledati uz pomoć odgovarajućih pretraga i postupaka te postaviti točnu dijagnozu.
Hipotireoza odnosno smanjena funkcija štitnjače
Hipotireoza je stanje u kojem štitnjača ne proizvodi dovoljno svojih hormona (T3 i T4), pa se zbog njihovog nedostatka usporavaju metabolički procesi. Riječ je o jednoj od najčešćih bolesti štitnjače, osobito kod žena i starijih osoba.
Najčešći simptomi:
- Kronični umor, nedostatak energije,
- povećanje tjelesne težine, unatoč nepromijenjenoj prehrani,
- osjećaj hladnoće
- suha koža, lomljivi nokti,
- natečenost lica, osobito ujutro,
- smanjena koncentracija, “moždana magla”,
- depresivno raspoloženje,
- zatvor,
- usporen rad srca,
- nepravilne menstruacije ili neplodnost,,
- ispadanje kose.
Hipertireoza odnosno pojačana funkcija štitnjače
Riječ je o stanju u kojem štitnjača proizvodi previše svojih hormona (T3 i T4), što dovodi do ubrzanog metabolizma. Tijelo tada “radi prebrzo”, a to se očituje kroz brojne tjelesne i psihičke simptome. Hipertireoza se može pojaviti u bilo kojem životnom razdoblju, ali najčešće pogađa žene između 20. i 50. godine.
Najčešći simptomi:
- Brzi gubitak težine, unatoč dobrom apetitu,
- palpitacije (lupanje srca), ubrzan rad srca,
- tjeskoba, razdražljivost, nesanica,
- pretjerano znojenje, osjećaj vrućine,
- drhtanje ruku
- povećana osjetljivost na svjetlost,
- češća mekša stolica ili proljev
- poremećaji menstrualnog ciklusa,
- mišićna slabost, osobito u bedrima i nadlakticama,
- nervoza, unutarnji nemir
Uzroci poremećaja
Poremećaji u radu štitnjače – bilo hipotireoza (smanjena funkcija) ili hipertireoza (pojačana funkcija) – mogu imati različite genske, imunološke, prehrambene, okolišne ili lijekovima izazvane uzroke. Najčešće se razvijaju polako i neprimjetno, sve dok simptomi ne postanu izraženi. Najčešći su:
Autoimune bolesti
Bolesti koje izravno utječu na štitnjaču i proizvodnju hormona, pa uzrokuju hipotireozu ili hipertireozu.
- Hashimotova bolest
bolest kod koje imunološki sustav napada štitnjaču i postupno uništava njeno tkivo, što s vremenom dovodi do hipotireoze. - Gravesova bolest
bolest kod koje imunološki sustav stvara protutijela koja pretjerano stimuliraju štitnjaču i dovode do hipertireoze.
Nedostatak ili višak joda
Jod je ključan za stvaranje hormona T3 i T4, pa njegov manjak može dovesti do povećanja štitnjače (guše) i smanjene proizvodnje hormona. Važno je znati da i prekomjeran unos joda (npr. putem dodataka prehrani) može izazvati hipertireozu.
Liječenje štitnjače ili drugi medicinski zahvati
Uklanjanje štitnjače (npr. zbog tumora ili guše) dovodi do trajne hipotireoze, dok liječenje hipertireoze radioaktivnim jodom često uzrokuje sekundarnu hipotireozu. Neki lijekovi, poput litija, amiodarona ili interferona, također mogu utjecati na rad štitnjače.
Kongenitalni poremećaji
Kod neke novorođenčadi štitnjača je nerazvijena ili potpuno odsutna, što znači kongenitalnu hipotireozu. Zbog toga se kod novorođenčadi provode probirni testovi.
Upala štitne žlijezde (tiroiditis)
Mogu biti virusne, bakterijske ili autoimune, a dovode do privremenog oslobađanja hormona (prolazna hipertireoza), kojoj često slijedi i faza hipotireoze.
Tumori ili čvorovi
Čvorovi u štitnjači česti su, ali uglavnom benigni (nerakavi) i nastaju unutar tkiva štitnjače. Mogu biti pojedinačni ili brojni, i većinom ne uzrokuju probleme, no ponekad dovode do osjećaja pritiska u vratu, poteškoća pri gutanju ili hormonske neravnoteže.
Rjeđe se u štitnjači razviju i maligni tumori (npr. papilarni, folikularni, medularni ili anaplastični karcinom), koje je potrebno rano otkriti i odgovarajuće liječiti jer mogu napredovati.
Prehrana za rad štitnjače
Pravilna prehrana može značajno poduprijeti funkciju štitnjače, smanjiti upale i ublažiti simptome, posebno kod poremećaja poput hipotireoze ili Hashimotove bolesti. Zato je važno birati namirnice koje pridonose zdravlju štitnjače.
Hrana bogata jodom
Jod je ključan za sintezu hormona T3 i T4, pa namirnice bogate jodom doprinose zdravlju štitnjače. Primjeri::
- morske ribe
(losos, sardina, oslić), - morske alge
(nori, wakame – u manjim količinama), - jodirana sol
(u umjerenim količinama), - jaja,
- mliječni proizvodi.
Živila bogata s selenom
Selen sudjeluje u pretvorbi T4 u T3 i štiti od oksidativnog stresa, pa dodatni unos pridonosi zdravlju štitnjače. Najbolji izvori su:
- brazilski oraščići
(dovoljna su 1–2 dnevno), - tuna, sardina, losos,
- sjemenke suncokreta,
- gljive,
- cjelovite žitarice
Hrana bogata cinkom i željezom
Cink i željezo podupiru metabolizam i enzime štitnjače. Primjeri namirnica:
- govedina i piletina
- leća, slanutak,
- sjemenke bundeve,
- špinat,
- jaja
Vitamin D i omega-3 masne kiseline
Reguliraju imunološki odgovor i upalu, pa tako mogu povoljno djelovati na funkciju štitnjače. Namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama i vitaminom D mogu biti sljedeće, a ukoliko imamo prehrambena ograničenja, na raspolaganju su i dodaci prehrani:
- masne ribe
(losos, skuša, sardine), - žumanjak,
- fermentirani mliječni proizvodi,
- dodatak prehrani Vitamin D + selen
(standardizirani izvor vitamina s dodatkom selena) - Dodatak prehrani Omega 3 + vitamin E
prirodan, pouzdan i praktičan izvor omega-3 masnih kiselina.
Dodaci prehrani Crna djetelina i Maca kapsule
Crvena djetelina i maca u obliku dodataka prehrani pružaju prirodnu podršku radu štitnjače, osobito u razdobljima hormonskih promjena te većeg tjelesnog ili emocionalnog stresa. Crvena djetelina sadrži fitoestrogene koji mogu pomoći u uravnoteživanju hormona, a posredno utjecati i na stabilniju funkciju štitnjače. Maca potiče vitalnost, povećava energiju i podržava endokrini sustav.
Zeleno lisnato povrće i voće
Bogat je izvor vitamina C, vlakana i antioksidansa koji pomažu smanjiti oksidativni stres i upalne procese koji bi mogli pridonijeti disfunkciji štitnjače, osobito kod autoimunih stanja poput Hashimotove bolesti. Osim toga, podržavaju imunološki sustav i poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari važnih za zdravu hormonsku ravnotežu.
- špinat, blitva, brokula,
- bobičasto voće, šipak, jabuke,
- mrkva, cikla, avokado.
Hashimotova bolest* je autoimuni poremećaj kod kojeg imunološki sustav napada vlastitu štitnjaču i dovodi do njenog oslabljenog rada (hipotireoza).
Zaključak
Ispravno funkcioniranje štitnjače ključno je za dobro hormonsko ravnotežje, koje poput niti povezuje rad brojnih unutarnjih organa i snažno utječe na naše opće stanje i dobrobit. Zato je važno uvijek obraćati pažnju na promjene u zdravlju i tijelu te osigurati odgovarajuće hranjive tvari koje mogu podržati pravilan rad štitnjače. Odličan primjer je Vitamin D, koji svojim djelovanjem na imunološki sustav omogućava nesmetan rad žlijezde, te B-kompleks; skupina vitamina B1, B2, B3, B5, B6, B7 (biotin), B9 (folna kiselina) i vitamin B12. Vitamini B skupine imaju važnu ulogu i u radu štitnjače jer sudjeluju u stvaranju hormona, metabolizmu energije, zdravlju živčanog sustava i regulaciji imunološkog odgovora.
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.
