Sunce i sunčeva svjetlost mnogima su simbol energije i pozitivnog raspoloženja jer potiču brojne prirodne tjelesne procese, uključujući i važnu sintezu vitamina D, koji poboljšava raspoloženje i istovremeno nas povezuje s prirodom. Unatoč brojnim pozitivnim učincima koje sinteza vitamina D donosi pri izlaganju suncu, za neke pojedince sunčeva svjetlost predstavlja tek "okidač" brojnih neugodnih tegoba.
Kožne reakcije, osjetljiva koža, narušen svakodnevni život, a ponekad i emocionalna nelagoda, spadaju među najčešće "pratioce" fotodermatoze, odnosno preosjetljivosti na sunčevu svjetlost, koja pogađa čak 10–20 % ukupne populacije.
Zato se u današnjem tekstu posvećujemo detaljnijem objašnjenju njezina utjecaja i uzroka nastanka.
Razumijevanjem uzroka, odgovarajućom osobnom njegom, dodaci prehrani te obaveznom zaštitom od sunca, možemo napraviti veliki korak naprijed i uspješno "obuzdati" njezinu pojavu.
Dobrodošli na čitanje!
Što je
Radi se o preosjetljivoj reakciji kože na ultraljubičasto (UV) zračenje, koja se najčešće očituje kao promjene na koži poput svrbeža, osipa, crvenila, oteklina ili čak mjehurića na dijelovima tijela izloženima suncu.
Vrste alergija
Postoji više vrsta fotodermatoze, odnosno alergije na sunce, a razlikuju se uglavnom po specifičnim karakteristikama i simptomima koje uzrokuju. Svaka pojedina vrsta zahtijeva i prilagođene preventivne i terapijske mjere, stoga je nužno (s) pažljivo pratiti zdravlje i stanje kože – osobito u toplijim mjesecima kada je koža više izložena. Važno je obratiti pozornost na svaku promjenu na koži te se o tome posavjetovati s osobnim liječnikom.
VAŽNO:
Ako primijetite bilo kakve vidljive promjene na koži kao što su osip, crvenilo, iritacija i slično, odmah se obratite svom liječniku jer neke kožne reakcije mogu biti posljedica drugih zdravstvenih stanja, a ne samo izloženosti sunčevoj svjetlosti. Također se prije izlaganja suncu obavezno zaštitite odgovarajućim preparatima, poput krema za sunčanje.
Najčešći oblici fotodermatoze, odnosno preosjetljivosti na sunčevu svjetlost su:
Polimorfna svjetlosna erupcija (PMLE)
PMLE ili polimorfna svjetlosna erupcija najčešći je oblik alergije na sunce, koji pogađa oko 10–20 % populacije. Simptomi se mogu pojaviti već nekoliko sati nakon izlaganja suncu, a uključuju svrbež, osip, crvenilo te male mjehuriće ili papule na koži. Najčešće zahvaća područja kao što su lice, dekolte i ruke.
Fotoalergijska reakcija
Riječ je o obliku alergije koji nastaje zbog interakcije između sunčeve svjetlosti i kemikalija nanesenih na kožu. Te kemikalije mogu uključivati parfeme, kreme ili određene lijekove, a reakcija se može javiti nekoliko sati ili čak nekoliko dana nakon izlaganja suncu. Očituje se kao crvenilo, svrbež ili osip na pogođenim dijelovima kože..
Solarni prurigo (aktinični prurigo)
Aktinični ili solarni prurigo je rjeđi, ali ozbiljniji oblik alergije na sunce, koji najčešće pogađa djecu i mlađe odrasle osobe. Očituje se crvenim, uzdignutim kožnim promjenama i svrbežom, a promjene se mogu proširiti i na dijelove kože koji nisu bili izloženi suncu. Često je i nasljedne prirode.
Najčešći uzroci nastanka
Alergija na sunce rezultat je preosjetljivosti imunološkog sustava na ultraljubičasto (UV) zračenje. Imunološke stanice tada pogrešno "označuju" promijenjene stanice kože kao strane, što potiče upalnu reakciju i pojavu vidljivih kožnih promjena te simptoma alergije. Uzroci ovakvog nepravilnog imunološkog odgovora mogu biti različiti – od genetske predispozicije, oslabljene barijere kože do interakcije s određenim kemikalijama. Zato je važno da pri prepoznavanju vlastitih “okidača” ili smanjenju rizičnih čimbenika obratimo pažnju i na svoje zdravstveno stanje te svakodnevne navike.
Najčešći uzroci su:
Genetski čimbenici
Neki oblici alergije na sunce imaju genetsku komponentu koja se može prenositi s generacije na generaciju, što znači da određene mutacije gena utječu na reakciju kože na ultraljubičasto (UV) zračenje. Jedan od takvih oblika je solarni prurigo, zbog čega su djeca i mlađe odrasle osobe posebno osjetljive na ovu vrstu alergije.
Povećanu osjetljivost, odnosno rizični čimbenik, predstavlja i genetska sklonost autoimunim bolestima, poput lupusa ili porfirije.
Interakcija s kemikalijama
Korištenje određenih kozmetičkih proizvoda poput parfema ili lijekova također može povećati osjetljivost kože na sunčevu svjetlost. UV zračenje može potaknuti kemijske promjene u tim tvarima, što potom izaziva imunološku reakciju organizma.Preporučujemo da izbjegavate korištenje krema s upitnim sastavom i kvalitetom, da se o sastojcima posavjetujete sa stručnjacima ili proizvođačem te da, ako ih nanosite, izbjegavate izlaganje suncu.
Lijekovi i fotoosjetljivost
Određeni lijekovi poput antibiotika, diuretika ili kontracepcijskih pilula također mogu povećati osjetljivost kože na UV-zračenje i izazvati bržu pojavu alergijskih reakcija pri izlaganju suncu. Zbog toga je važno da ovu problematiku obavezno razmotrite sa svojim liječnikom i se, prema preporuci, izbjegavate sunčanje dok uzimate navedene lijekove.
Čimbenici rizika
Čimbenici rizika za razvoj alergije na sunce uključuju već postojeću predispoziciju, odnosno nasljednu sklonost, ali i naglo izlaganje sunčevoj svjetlosti. Zbog različitih oblika fotodermatoze važno je razlikovati simptome i rizične čimbenike jer se samo znanjem možemo učinkovito zaštititi.
Najčešći čimbenici rizika su:
- Genetska predispozicija
Obiteljska anamneza ili već prisutna fotodermatoza u obitelji
povećava rizik od njegove pojave. - Svijetli tip kože
Manja količina melanina znači i manju prirodnu zaštitu od UV-zračenja. - Naglo ili intenzivno izlaganje suncu
Osobito u proljeće, tijekom ljetnih mjeseci ili prilikom boravka na sunčanim destinacijama. - Upotreba fotosenzitivnih lijekova
Antibiotici, diuretici, kontracepcijske pilule i protuupalni lijekovi mogu povećati osjetljivost. - Kozmetički proizvodi s fotoosjetljivim sastojcima
Parfemi, konzervansi i određene kreme mogu izazvati reakciju kože. - Prisutnost autoimunih bolesti
Lupus i druge autoimune bolesti povećavaju rizik od pojave. - Oslabljena kožna barijera
Suha ili oštećena koža znači slabiju zaštitu i veću podložnost UV-oštećenjima. - Niska razina zaštitnih antioksidansa u koži
Nedostatak vitamina C i E može doprinijeti fotosenzitivnosti jer oba vitamina igraju ključnu ulogu u zaštiti kože od oksidativnog stresa i oštećenja izazvanih UV-zračenjem.
Vitamin C je snažan antioksidans koji pomaže neutralizirati slobodne radikale nastale pod utjecajem UV-zraka te je neophodan za sintezu kolagena. Vitamin E stabilizira stanične membrane, smanjuje oštećenja lipida u koži i podržava zacjeljivanje kože.
Spomenute vitamine možemo unijeti i putem dodataka prehrani, poput beta-karotena, koji potiče stvaranje melanina i prirodno štiti kožu od štetnih učinaka sunčeve svjetlosti, odnosno UV-zračenja..
Zaključak
Alergija na sunce može pogoditi svakoga – bilo nasmijane mališane dok se igraju u pješčaniku, trče po vrtićkom igralištu, ili nas – odrasle – tijekom zasluženog godišnjeg odmora ili već pri opuštajućoj proljetnoj šetnji. Zato je izuzetno važno upoznati se s preosjetljivošću na sunce i njezinim znakovima, te se – uz odgovarajuće znanje i savjet liječnika – pravilno i učinkovito zaštititi od sunca. Važno je biti svjestan i pozitivnih i negativnih učinaka sunčevih zraka te im pristupiti s veseljem, ali i s potrebnom dozom opreza.
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.
Popularan 
