Što je ateroskleroza i zašto nastaje

Vrijeme za čitanje: 10 minut
Featured Image

Ateroskleroza je postupni proces nakupljanja masnih naslaga, poput kolesterola i triglicerida, u stijenkama arterija. Taloženje ovih naslaga uzrokuje sužavanje krvnih žila, ograničavajući dotok krvi u organe i dovodeći do niza kardiovaskularnih bolesti. Ako aterosklerotski plak pukne, može izazvati stvaranje krvnog ugruška i dovesti do srčanog ili moždanog udara.

Uzroci nastanka?

Čimbenici rizika za aterosklerozu uključuju hipertenziju, visoke razine lošeg kolesterola, pušenje, dijabetes, spol, dob i genetiku.

Učinak kolesterola

Kolesterol se u krvi prenosi u obliku lipoproteina, koji također sadrže lipide ili masti, pa je njegova pretjerano visoka razina jedan od ključnih razloga za nastanak ateroskleroze. To nam pokazuju izmjerene previsoke razine LDL-a ili "lošeg" kolesterola u krvi, što znači da se višak masnoće već skladišti u stijenkama krvnih žila.

Hipertenzija

Hipertenzija ili "visoki krvni tlak" je medicinsko stanje u kojem je sila pritiska krvi na stijenku krvnih žila odvoda trajno prevelika. Krvni tlak neophodan je za protok krvi u cijelom tijelu, ali njegova povišena vrijednost negativno djeluje na srce i krvne žile.

Krvni tlak sastoji se od mjerenja sistoličkog (gornjeg) i dijastoličkog (donjeg) tlaka, a o hipertenziji govorimo kada su te vrijednosti previsoke.

Kako se razvije?

Visoki krvni tlak ili zdravstveno stanje hipertenzije može se razviti iz različitih razloga, ali najčešći čimbenici su naslijeđe, dob, povećana tjelesna težina, hormonalne promjene, nezdrav način života i "loše navike" (gdje je nezdrava prehrana, pušenje i konzumacija alkohola) doprinose povišenoj razini kolesterola), tjelesna neaktivnost i stres.

Vaskularni plakovi

Pretjerano visoke razine lošeg "LDL" kolesterola također su glavni čimbenik rizika za razvoj hipertenzije, budući da se njegovim nakupljanjem povećava mogućnost stvaranja vaskularnih plakova ili ateroskleroza, koja otežava normalan protok krvi u tijelu i time povećava vjerojatnost visokog krvnog tlaka ili hipertenzija.

Upalni procesi

Budući da povišena razina kolesterola pridonosi nastanku upalnih procesa u tijelu, ona pridonosi i većoj mogućnosti za nastanak ateroskleroze te je tako jedan od čimbenika rizika za nastanak povišenog krvnog tlaka u tijelu.

Simptomi

Aterosklerozu nazivaju i "nevidljivom bolešću", budući da je to zdravstveno stanje koje se razvija postupno, a u ranoj fazi simptomi se ne pokazuju. Kada je stanje dovoljno uznapredovalo i kada je dotok krvi u vitalne organe ograničen, pojavljuju se simptomi, ali oni variraju i nazivaju se prema zahvaćenim arterijama i organima.

Opozorilni znakovi

Uobičajeni simptomi ateroskleroze ili "znakovi upozorenja" mogu se stoga pojaviti kao:

Angina pectoris: je bol ili nelagoda u prsima koja se može pojaviti kada je oslabljen dotok krvi u srčani mišić. Ovo može biti simptom koronarne bolesti srca (vrsta ateroskleroze), koja utječe na arterije koje opskrbljuju srce.

Dispneja: smanjen je dotok krvi u srčani mišić, što može uzrokovati otežano disanje (osobito tijekom tjelesne aktivnosti).

Bol u nogama: vrsta ateroskleroze koja zahvaća arterije u nogama i može uzrokovati bol, grčeve ili slabost tijekom tjelesne aktivnosti. Također se naziva klaudikacija.

Utrnulost ili slabost: vrsta ateroskleroze u arterijama koje vode do mozga koja može uzrokovati simptome kao što su ukočenost, slabost ili poteškoće u govoru. To može biti znak prolaznog ishemijskog napada (TIA) ili moždanog udara.

Simptomi bolesti perifernih arterija (PAD): Vrsta ateroskleroze u perifernim arterijama koja može uzrokovati simptome poput: hladnih udova, slabog zacjeljivanja rana na nogama ili stopalima i slabog pulsa.

Erektilna disfunkcija: vrsta ateroskleroze koja utječe na krvne žile u području zdjelice i može doprinijeti erektilnoj disfunkciji kod muškaraca.

Simptomi bolesti bubrežne arterije: mogu značiti aterosklerozu u bubrežnim arterijama koje opskrbljuju bubrege i mogu dovesti do visokog krvnog tlaka ili čak zatajenja bubrega. Simptomi mogu uključivati ​​promjene u količini mokraće ili oticanje nogu.

Bolovi u trbuhu: Ateroskleroza u trbušnim arterijama može uzrokovati bolove u trbuhu, osobito nakon jela, zbog nedostatka dotoka krvi u probavne organe.

Komplikacije i povezane bolesti/problemi

Važno je napomenuti da ateroskleroza može napredovati potpuno bez izraženih simptoma, sve dok ne uznapreduje ili izazove velike promjene u tijelu, koje stoga iznenada pokreću srčani ili moždani udar.

Metode za otkrivanje ateroskleroze

Dijagnosticiranje ateroskleroze često uključuje kombinaciju liječničkih pregleda i pretraga, uz procjenu mogućih čimbenika rizika. Nakon savjetovanja s liječnikom, on će odrediti najprikladnije, a neke od najčešćih načina prepoznavanja ateroskleroze su:

Fizikalni pregled: gdje se provjeravaju mogući znakovi ateroskleroze, kao što su slab ili odsutan puls, šumovi (abnormalni zvukovi u krvnim žilama) i znakovi smanjenog protoka krvi u određenim područjima.

Mjerenje i praćenje krvnog tlaka je ključno jer je hipertenzija faktor rizika za aterosklerozu. Visoki krvni tlak može pridonijeti progresiji oštećenja arterija.

Mjerenje razine kolesterola: krvnim pretragama mogu se mjeriti razine kolesterola, uključujući lipoproteine ​​niske gustoće (LDL) i lipoproteine ​​visoke gustoće (HDL). Povišeni LDL kolesterol povezan je s većim rizikom od ateroskleroze.

Mjerenja glukoze u krvi: Povišene razine glukoze u krvi, kao kod dijabetesa, još su jedan faktor rizika za aterosklerozu. Dijabetes ubrzava razvoj ateroskleroze.

Elektrokardiogram (EKG ili EKG): EKG može otkriti abnormalne srčane ritmove i znakove smanjenog dotoka krvi u srčani mišić, što ukazuje na koronarnu bolest srca.

Ultrazvuk: Doppler ultrazvuk može procijeniti protok krvi u arterijama i otkriti prisutnost plaka.

Angiografija kompjutoriziranom tomografijom (CT): CT skeniranje daje detaljne slike krvnih žila koje otkrivaju područja suženja ili začepljenja.

Procjena čimbenika rizika: Uvid u način života i prehrane, tjelesnu aktivnost i vježbanje, moguće loše „izloženosti“ poput pušenja i obiteljsku anamnezu pomoći će u procjeni rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Namirnice koje prirodno čiste vene

Zdrava prehrana može imati ključnu ulogu u prevenciji ateroskleroze i očuvanju zdravlja cijelog kardiovaskularnog sustava. Namirnice koje će najviše pridonijeti uglavnom su antioksidansi i dobro poznate, bogate omega-3 masnim kiselinama.

Antioksidans

Antioksidansi imaju veliku ulogu u prevenciji ateroskleroze, jer kada se uvrste u našu prehranu, bore se protiv oksidativnog stresa u tijelu – procesa koji može pridonijeti razvoju i progresiji ateroskleroze. Na taj način pomažu u zaštiti stanica od oštećenja, sprječavaju upale u tijelu, a također pomažu u stabilizaciji već postojećih aterosklerotskih plakova, čime sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka i "čiste" loš LDL kolesterol iz vena.

Namirnice bogate antioksidansima su bobičasto voće (borovnice, jagode, maline), orašasti plodovi (bademi, orasi, pistacije), tamna čokolada (ima protuupalna svojstva), citrusno voće (naranče, grejp), lisnato povrće (špinat, kelj, blitva) ), cjelovite žitarice (smeđa riža, kvinoja i zobene pahuljice), češnjak itd.

Omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline nalaze se u određenim vrstama ribe te potiču zdravlje kardiovaskularnog sustava i pridonose prevenciji ateroskleroze, budući da imaju mnoga protuupalna svojstva, pomažu u snižavanju povišenih razina triglicerida u krvi, povećavaju razinu lipoproteina visoke gustoće (HDL ili "dobar" kolesterol) i istovremeno smanjuju razine lipoproteina niske gustoće (LDL ili "loš" kolesterol).

Namirnice bogate omega-3 kiselinama su masna riba, riba (kao što su losos, skuša, sardine), sjemenke (lanene sjemenke, chia sjemenke), soja, sojino ulje itd.

Preventivno

Prevencija moguće pojave ateroskleroze uvelike može započeti zdravom prehranom i aktivnim načinom života. Budući da za svoje zdravlje najviše možemo učiniti sami, ključno je pažljivo birati jelovnik te održavati fizičko i psihičko stanje organizma.

Fizičko vježbanje

Aaerobne vježbe i vježbe snage

Aerobne vježbe (kao što su trčanje, plivanje, vožnja bicikla) ​​ili „kardio vježbe“ poboljšavaju cirkulaciju krvi u tijelu i time potiču zdravlje kardiovaskularnog sustava. Redovita tjelovježba pomaže u snižavanju krvnog tlaka, što također izravno utječe i sprječava moguću pojavu ateroskleroze. Pomaže pri skidanju viška tjelesne težine, a dokazano snižava LDL "loš" kolesterol koji je jedan od ključnih čimbenika za aterosklerozu. Redovita tjelovježba pridonosi cjelokupnom zdravlju tijela, podržava zdravlje srca, pomaže u stjecanju koncentracije i unutarnjeg mira, što pridonosi i dobrom psihičkom blagostanju.

Meditacija

Meditacija je vrsta jačanja mentalne izdržljivosti, koncentracije i povećanja svijesti o duhu u tijelu i samom tijelu. Kroz praksu koncentracije potiče samopouzdanje i pomaže u otklanjanju kroničnog stresa koji je jedan od čimbenika rizika za aterosklerozu. Budući da uključuje različite tehnike disanja koje pozitivno i umirujuće djeluju na živčani sustav, pomaže u snižavanju krvnog tlaka, sprječava upale u tijelu, a zbog boljeg psihičkog stanja, redovitom vježbom možemo osvijestiti i fizičke potrebe , koji nas automatski usmjeravaju na zdraviji način života.

Liječenje

Nijedan lijek ne može izravno izliječiti aterosklerozu - liječenje obično uključuje kombinaciju promjena načina života, lijekova i, u ekstremnim slučajevima, medicinskih postupaka. Nakon konzultacije s osobnim liječnikom, izuzetno je važno pridržavati se njegovih uputa, pridržavati se bilo kakvih dijeta te održavati psihičku i fizičku kondiciju organizma.

Zaključak

Budući da ne postoje poznati lijekovi za izravno liječenje ateroskleroze, liječnik može propisati lijekove koji liječe stanja koja uzrokuju ili ubrzavaju aterosklerozu. Tako se u slučaju povišenog kolesterola propisuju statini koji pomažu u snižavanju LDL ili "lošeg" kolesterola i time također pomažu u inhibiciji procesa ateroskleroze. Lijekovi kao što je aspirin pomažu smanjiti rizik od krvnih ugrušaka, a lijekovi kao što su ACE inhibitori, beta-blokatori ili blokatori kalcijevih kanala mogu se koristiti za kontrolu visokog krvnog tlaka. Ako je prisutan dijabetes, mogu se preporučiti lijekovi za kontrolu razine šećera u krvi.

Često postavljana pitanja

Što je ateroskleroza?

To je proces taloženja masnih naslaga u stijenkama krvnih žila, koji postupno uzrokuje mnoge kardiovaskularne bolesti i mogu čak izazvati srčani ili moždani udar.

Što uzrokuje aterosklerozu?

Aterosklerozu uzrokuje kombinacija čimbenika kao što su visoki kolesterol, upale u tijelu, visoki krvni tlak, pušenje...

Koji su simptomi ateroskleroze?

Simptomi mogu uključivati ​​bol u prsima (angina pektoris), otežano disanje, umor i, u teškim slučajevima, srčani ili moždani udar.

Može li se ateroskleroza spriječiti?

Da, zdrav stil života uključujući uravnoteženu prehranu, redovitu tjelovježbu i izbjegavanje pušenja može pomoći u prevenciji ateroskleroze.


Sadržaj pregledao: Samo Stadler, dr. sc. med., specijalist hitne medicine


Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.

Deli:
Brezplačna E-knjiga

Kako se za vedno znebimo glist?

    Pregledajte naše teme

    Nikada ne propustite naše zapise!

    Nikada ne propustite novosti, skrivene ponude i aktualne akcije. Pobrinut ćemo se da o svemu budete na vrijeme obaviješteni.