Gotovo da nema kuhara – bilo profesionalnog ili amaterskog – koji ne poznaje jedinstvenu aromu, meke i nježne listove te prepoznatljiv, snažan okus bosiljka – biljke koja danas važi za pravi simbol mediteranske kuhinje, energije sunca, topline i vitalnosti te “zaštitnice” zdravlja, koja se u tradicionalnoj medicini već tisućljećima koristi i za ublažavanje brojnih tegoba poput probavnih smetnji, upala, umora pa čak i unutarnjeg nemira.
Bosiljak je tako, uz jedinstveni okus u kojem se isprepliću slatke, začinske note, “prožet” i bogatstvom eteričnih ulja, antioksidansa i protuupalnih spojeva koji naše tijelo nježno potiču na unutarnju ravnotežu, djeluju blago antiseptički, umiruju crijeva i osnažuju duh, zbog čega ga nalazimo i kao sastojak brojnih proizvoda prirodne kozmetike za njegu tijela.
Bosiljak je stoga više nego opravdano “vjerni” pratitelj u kuhinji, koji istovremeno “tiho” donosi i brojne terapeutske učinke. U današnjem zapisu zato vas upoznajemo sa svim njegovim djelovanjima koja će pridonijeti lakšem postizanju unutarnjeg mira i ravnoteže.
Što je
Bosiljak (Ocimum basilicum L.) je aromatična, “ljekovita” biljka koja svojim eteričnim uljima, antioksidansima i protuupalnim spojevima podupire probavu, djelovanje dišnog sustava, umiruje živčani sustav i jača imunološku obranu.
Morfološki opis biljke
Zbog svoga mirisa i visoke prisutnosti eteričnih ulja bosiljak je lako prepoznatljiva biljka, a prepoznatljivosti doprinose i nježni ovalni listovi, odnosno sljedeće vizualne značajke:
Stabljika
Bosiljak je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste otprilike 30 do 60 cm i razvija nježnu, ali razgranatu stabljiku. Blago je dlakava, kod nekih sorti često crvenkaste boje, a prema vrhu se grana u bočne izbojke.
Listovi
Listovi su karakteristično ovalni do jajoliki, s nježno nazubljenim rubom, smješteni nasuprotno na stabljici. Boja listova može biti svijetlozelena ili tamnozelena, a kod nekih sorti i ljubičasta. Površina listova je mekana, glatka i odiše bogatim, toplim mirisom koji potječe iz žljezdanih struktura gdje se nalaze eterična ulja.
Cvjetovi
Cvjetovi su sitni, bijeli ili ružičasti, skupljeni u klasasta cvata na vrhovima izbojaka. Cvatnja obično započinje u ljetnim mjesecima, a nakon cvatnje biljka postupno gubi svoju aromu, pa se u kulinarstvu najčešće koristi prije ili neposredno na početku cvatnje.
Korijenov sustav
Relativno je plitak, ali razgranat te se dobro razvija u rahloj, humusnoj zemlji koja dobro zadržava vlagu.
Na dodir bosiljakovi listovi oslobađaju poseban, topao, začinsko-slatki miris, koji je rezultat prisutnosti posebnih eteričnih ulja pohranjenih u sitnim žlijezdama biljke. Ljeti bosiljak procvjeta sitnim bijelim ili ružičastim cvjetovima, skupljenim u vitke cvatove koji elegantno krase vrhove stabljika. Jednostavan, a opet raskošan izgled podsjeća nas da prirodna ljepota ne mora biti bujna i da se ponekad ističe nježnošću, uporabnošću i učinkovitošću.
“Ljekovite” tvari
Bosiljak (Ocimum basilicum L.) je biljka koja u sebi nosi složeni i bogati kemijski sastav. Tvari, osobito one u eteričnom ulju, rezultat su tisućljetnog razvoja biljke koja se prirodnim mehanizmima prilagodila određenom okolišu i istovremeno razvila obrambene i aromatične funkcije koje donose brojne koristi i našem zdravlju. Govorimo o eteričnim uljima, fenolnim spojevima i flavonoidima, odnosno:
Eterična ulja
Eterična ulja su jedan od najvažnijih nositelja “ljekovitih” svojstava biljke. Njihov sastav razlikuje se ovisno o vrsti, okolišu, tlu i vremenu sakupljanja, no postoje neke glavne tvari koje se u različitim oblicima bosiljka najčešće nalaze. One su:
- Linalol
jedan od glavnih monoterpenskih alkohola, odgovoran za ugodnu, cvjetnu aromu bosiljka - Metilheavikol (estragol)
fenilpropanoid koji doprinosi slatkom, lagano “začinskom” mirisu. - Eugenol
fenolna tvar koja doprinosi začinskom mirisu sličnom klinčiću. - 1,8-cineol (evkaliptol)
monoterpenski oksid koji daje svježu, mentolastu notu. - Kamfen, borneol, fenkon, sabinen, limonen, ocimen, terpineol
tvari koje dodaju dubinu aromi i kompleksnost eteričnom ulju.
Ove tvari su također hlapljivi elementi i najkoncentriraniji su u listovima prije cvatnje, a s vremenom, toplinom i sušenjem mogu se mijenjati.
Fenolne tvari
Bosiljak je također bogat fenolnim kiselinama, koje su neizostavan dio biljnih obrambenih mehanizama. Te kiseline igraju važnu ulogu u oksidacijskim procesima, zaštiti od svjetla i interakciji s mikroorganizmima.
Najčešće prisutne fenolne kiseline u bosiljku su:
- Kiselina ružmarina
jedna od dominantnih fenolnih kiselina, prisutna i u drugim biljkama iz porodice usnatica. - Kofeinska kiselina
- Ferulinska kiselina
- Kumarinska kiselina
Ove kiseline su topljive u vodi i oslobađaju se prilikom pripreme čaja ili macerata, čime postaju dostupne i u vodenim pripravcima biljke, čajevima i napitcima.
Flavonoidi
Oni su pigmenti i signalne molekule prisutne u gotovo svim biljkama. U bosiljku djeluju prvenstveno kao pigmenti koji privlače oprašivače i kao zaštita od UV-zračenja. U listovima bosiljka nalazimo različite flavonoide, među kojima su:
- Apigenin
- Luteol
- kvercetin
- kaempferol
- Isoramnetin
Flavonoidi u bosiljku djeluju kao snažni antioksidansi, štiteći stanice od oksidativnog stresa i podupirući zdravlje srca, krvnih žila i imunološkog sustava..
Tanini i gorčine
Oni su važan dio obrambenog sustava biljke jer utječu na percepciju okusa i imaju zaštitnu ulogu protiv štetnika i patogena.
Bosiljak također sadrži gorčine koje imaju važnu ulogu u podršci našem zdravlju jer djeluju kao poticaji probavnih sokova, aktiviraju izlučivanje žuči i pomažu boljoj razgradnji hrane te apsorpciji hranjivih tvari. Uz njihovu pomoć probavni sustav se “budi”, jetra djeluju učinkovitije, a tijelo lakše uspostavlja metaboličku ravnotežu. Gorčine u bosiljku posebno su cijenjene u tradicionalnoj biljnoj medicini, gdje se biljka koristi i kao blaga pomoć nakon teških obroka ili kod usporene probave.
Saponini
U određenim dijelovima biljke, osobito u korijenju ili mladim izbojcima, mogu biti prisutni saponini – kompleksni spojevi koji se pjenasto ponašaju u kontaktu s vodom i topivi su u vodi.
Fitosteroli
Biljka također sadrži fitosterole, poput β-sitosterola i stigmasterola, koji su strukturno slični kolesterolu, ali se nalaze samo u biljnim izvorima.
Zaključak
Bosiljak nije samo popularan začin koji oplemenjuje naše jelo, već i snažna biljka koja širokim spektrom spojeva značajno podupire tijelo i duh. Svojim simbiotskim djelovanjem jača sve unutarnje procese vitalne za bolje tjelesno i mentalno zdravlje. Njegova potpora probavi i regulaciji napetosti vraća osjećaj lakoće, koji povezujemo sa stanjem bezbrižnosti i općeg zdravlja probavnog sustava. Stoga je važno dobro poznati i njegove zdravstvene koristi – bilo u obliku čaja, svježe biljke ili kao dio obroka. U današnjem zapisu možete pronaći brojne informacije o “ljekovitim” učincima bosiljka, o kojima možete razgovarati i sa svojim osobnim liječnikom ili nutricionistom, te prilagoditi daljnju upotrebu i doziranje za veći učinak i brže postizanje željenih rezultata.
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju i nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.
