Kolesterol – koje su optimalne razine, kako ga mjerimo

Kolesterol je voskasta, strukturna masna tvar i ključni je element staničnih membrana. Ima važnu ulogu u funkcioniranju organizma i njegovoj ravnoteži, jer se brine za proizvodnju hormona i vitamina D.

Može li kolesterol biti štetan?

Kolesterol je neophodan ljudskom tijelu, ali može ugroziti naše zdravlje kada ga ima previše. Proizvodi se u jetri, odakle putuje do stanica u krvi, u kombinaciji s posebnim mastima - lipoproteinima. U organizam se unosi i hranom (isključivo namirnicama životinjskog podrijetla).

O previsokim vrijednostima kolesterola govorimo kada ga unosimo previše hranom ili kada je višak uzrokovan raznim bolestima (npr. dijabetes, bolesti štitnjače), određenim lijekovima ili čak genetskom greškom.

Kako ga mjerimo?

Kolesterol se mjeri krvnim testom koji se zove lipidni profil ili lipidni panel, koji određuje ukupnu vrijednost kolesterola u krvi.

Testiranje se obavlja u laboratoriju uz uputnicu osobnog liječnika ili kod provjerenih davatelja biokemijskih pretraga krvi. Za mjerenje je potrebno da najmanje 9-12 sati prije pretrage ne jedete hranu, a možete piti vodu. Stoga se preporučuje da se laboratorijske pretrage rade u jutarnjim satima, kada je osoba naspavana, odmorna i opuštena. Najbolje vrijeme za laboratorijske pretrage je ujutro između 7 i 10 sati.

Testiranje

Kada nema nasljedne ugroženosti ili povećanog rizika, testiranje se provodi svakih pet godina u muškaraca (35 i više godina) i žena (45 i više godina).

Referentne vrijednosti

Preporučuju se sljedeće gornje granice kolesterola:

• Ukupni kolesterol (djeca) <4,7 mmol/l

• Ukupni kolesterol (odrasli) <5,0 mmol/l

Ako su vrijednosti kolesterola veće od 5 mmol/l, razina kolesterola u krvi je previsoka.

https://www.heartuk.org.uk/cholesterol/understanding-your-cholesterol-test-results-(referentne vrijednosti kolesterola)

Koje vrste kolesterola poznajemo?

Poznajemo nekoliko vrsta kolesterola, a najpoznatiji su kolesterol niske gustoće (LDL) i kolesterol visoke gustoće (HDL). Osim toga, postoje i druge vrste kolesterola i lipidnih čestica kao što su trigliceridi, lipoproteini vrlo niske gustoće (VLDL). Razina kolesterola sastoji se od ukupne gustoće lipoproteina i triglicerida.

LDL

Naziva se i "lošim" kolesterolom, jer uzrokuje postupno nakupljanje masti u venama i arterijama i time postupno uzrokuje aterosklerozu, kardiovaskularne bolesti. Odgovoran je za prijenos kolesterola iz jetre u stanice. Ako ga u tijelu ima previše, plak se može nakupiti u arterijama, povećavajući rizik od ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.

HDL

Naziva se i "dobrim" kolesterolom jer ima zaštitnu svrhu i pomaže u ispiranju LDL "lošeg" kolesterola iz vena natrag u jetru, gdje se razgrađuje i kasnije izlučuje iz tijela. Odgovoran je za prijenos kolesterola iz stanica u jetru, gdje se pretvara u oblik koji organizam može iskoristiti ili izlučiti iz tijela. Više razine smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Ukupni

Predstavlja ukupni kolesterol u krvi i zbroj je vaših razina LDL i HDL.

Trigliceridi i veza

To su masti koje pohranjuju neiskorištene kalorije u masnim tkivima i tijelu. Tijelo ih proizvodi samo, ali ih unosimo i hranom. Visoke razine predstavljaju povećan rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, pogotovo ako istovremeno imamo povišen LDL kolesterol.

Što na njega utječe?

Naš način života, prehrana, stres, ali i genetika imaju najveći utjecaj na razinu kolesterola.Važno je održavati fizičku i psihičku ravnotežu uz zdrav jelovnik.

Prehrana i dodaci prehrani

Ograničenje unosa zasićenih i trans-zasićenih masti (crveno meso, mliječni proizvodi, punomasno mlijeko, pržena hrana) i njihova zamjena nezasićenim (biljna ulja) je ključno.

Treba se odreći loših navika poput alkohola i pušenja jer samo povećavaju rizik od srčanih bolesti. Ograničimo i unos pića s puno šećera, jednostavnih ugljikohidrata (npr. proizvodi od bijelog brašna), a jedemo više hrane s vlaknima, povrća i voća.

Način života i tjelesna aktivnost

Sjedeći rad i ograničeno kretanje također snažno utječu na razinu kolesterola jer aktivnost mišića u nogama prestaje čim sjednemo. Smanjuje se broj unesenih kalorija, a nakon dva sata sjedenja dobar kolesterol pada za 20%. Tjelesne vježbe ili aktivnost dokazano izravno utječe na stvaranje triglicerida, a povećanjem potrošnje energije oni se dodatno smanjuju.

Genetika i nasljeđe

Povišene razine kolesterola mogu biti i posljedica nasljednih (genskih) bolesti; dijabetes tipa 2, premalo aktivna štitnjača ili mutacija LDL receptora (obiteljska hiperkolesterolemija).

Lijekovi

Kada se razina kolesterola ne smanjuje promjenom načina života, za liječenje se koriste lijekovi, najčešći i najprovjereniji su tzv. statini. Statini reguliraju kolesterol, ali se moraju uzimati doživotno, jer nažalost ne liječe poremećaje.

Ako se statinima ne postigne odgovarajuće smanjenje, dodatno se propisuje lijek ezetimib koji inhibira prijelaz kolesterola iz prehrane i iz probavnog trakta u organizam.

Hrana koja ga snižava

Dobro osmišljen i zdrav jelovnik ključan je faktor u snižavanju kolesterola i najbrže daje rezultate.

Vlakna

Vlakna su složeni ugljikohidrati koje ljudsko tijelo ne može probaviti. Nalaze se u namirnicama biljnog podrijetla. Postoje dvije vrste vlakana, naime topiva i netopiva. Pomažu u smanjenju "lošeg" LDL kolesterola, zasiću i pomažu u kontroli apetita, reguliraju šećer u krvi i doprinose zdravoj crijevnoj flori.

Topiva vlakna

Topiva vlakna se otapaju u vodi i stvaraju tvar sličnu gelu. Kada dođu u dodir s vodom, nabubre nekoliko puta u odnosu na prvobitni volumen. Tijelu daju osjećaj sitosti i podupiru redovito pražnjenje crijeva. Dobri izvori topivih vlakana su: zobene pahuljice, grah, grašak, voće (jabuke, kruške, šljive, smokve, nektarine, marelice) i povrće (mrkva, grah, grašak, kelj).

Netopljiva vlakna

Netopiva vlakna se ne otapaju u vodi i ubrzavaju protok hrane kroz probavni sustav. Utječu na apsorpciju žučnih kiselina i podupiru redovito prađjenje crijeva. Posebno su prikladni za osobe koje redovito pate od zatvora ili imaju neredovitu probavu. Dobri izvori netopivih vlakana su cjelovite žitarice (mekinje, smeđa riža), orašasti plodovi, sjemenke i povrće (brokula, zelena, krumpir) i laneno sjeme.

Koliko nam je vlakana potrebno?

Tabela 2: Preporučeni unos vlakana prema spolu i dobi za djece

Zdrave masti

Masne kiseline ključne su hranjive tvari koje doprinose boljem metabolizmu, snižavanju razine kolesterola i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Zdrave masnoće su dobre masne kiseline i ključna su komponenta uravnoteženog jelovnika i vodič za zdravu prehranu.

Klasificiraju se kao nezasićene masne kiseline, mononezasićene masne kiseline i polinezasićene masne kiseline.

Konzumacija zdravih masnih kiselina doprinosi vitalnosti i podržava cjelokupno zdravlje organizma. Dobri izvori zdravih masnoća su maslinovo ulje, avokado i orašasti plodovi.

Mononezasićene masti

Oni su vrsta zdrave, dobre masti koja je tekuća na sobnoj temperaturi, ali se stvrdne kada se ohladi. Pomažu u održavanju zdrave razine dobrog HDL kolesterola i snižavanju lošeg LDL kolesterola, imaju protuupalna svojstva i pomažu u održavanju normalne razine šećera.

Također su poznate kao omega-7 i omega-9 masti i uglavnom se nalaze u biljnim mastima. Ima ih u biljnom ulju, orašastim plodovima, sjemenkama i avokadu.

Višestruko nezasićene masti

To je još jedna vrsta dobre i zdrave masti neophodne za vitalnost i zdravlje tijela. To uključuje omega-3 i omega-6 masne kiseline.

Glavni izvor omega-3 masnih kiselina uglavnom su masne ribe (sardine, losos, skuša), chia sjemenke, orašasti plodovi, morske alge itd.

Omega-6 masne kiseline uglavnom se nalaze u biljnim uljima, sojinom zrnu, sjemenkama suncokreta i kukuruznom ulju.

Omega-3 masne kiseline

Radi se o masnim kiselinama koje su iznimno važne za zdravlje i funkcioniranje organizma. Podržavaju rad mozga, mnoge protuupalne procese, brinu se za psihičku ravnotežu, održavaju zdrav vid i što je najvažnije: zdravo srce, jer povećavaju razinu "dobrog" HDL kolesterola, sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka i snižavaju razinu triglicerida i krvnog tlaka

Izvori Omega-3 masnih kiselina dijele se prema vrsti ALA (alfa-linolenska kiselina), EPA (eikosapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksaenska kiselina).

Namirnice bogate omega-3 uključuju masnu ribu kao što su losos, skuša i sardine.

ALA

ALA ili Alfa-linolenske kiseline kiseline su esencijalne omega-3 masne kiseline neophodne za normalan rast i funkcioniranje organizma. Naše tijelo ih ne proizvodi samo i možemo ih unijeti isključivo hranom. Mogu se naći u lanenim sjemenkama, lanenom i uljanoj repici, chia sjemenkama, orasima itd.

Budući da se ALA u tijelu također pretvara u masne kiseline EPA i DHA, one imaju važnu ulogu, jer su te kiseline poznate po svom pozitivnom utjecaju na rad srca i mozga - naime, sudjeluju u snižavanju krvnog tlaka i triacilglicerola. razine u krvi i djeluju protuupalno.

EPA

EPA ili eikozapentaenske kiseline su kiseline pretvorene iz ALA kiselina i kiselina dobivenih iz prehrane; njihov glavni izvor je uglavnom masna morska riba (losos, skuša, haringa), riblje ulje i morske alge. Njihova prisutnost u tijelu doprinosi normalnom funkcioniranju, protuupalnim procesima, dobrobiti i psihičkoj ravnoteži.

DHA

DHA ili dokozaheksaenske kiseline, poput EPA kiselina, dobivaju se pretvorbom ALA kiselina i unosom u hranu. Sadržaj ovih masnih kiselina u tijelu ima ključnu ulogu u normalnom razvoju i funkcioniranju mozga. Oni su gradivna komponenta očne mrežnice i pomažu u održavanju dobrog vida, podupiru protuupalne procese i smanjuju mogućnost srčanih bolesti.

Biljni steroli i stanoli

Steroli i stanoli su posebna vrsta masti koja se nalazi u biljnim uljima, orašastim plodovima, sjemenkama i žitaricama, voću i povrću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, proizvodima od soje itd.

Prirodno se javljaju u manjim količinama, s nedovoljnom zasićenošću za potrebe organizma, zbog čega se danas industrijski dodaju mnogim proizvodima.

Steroli i stanoli djeluju tako da sprječavaju apsorpciju kolesterola u crijevima i posljedično smanjuju količinu kolesterola koja ulazi u srčanu cirkulaciju. Poslednje dovodi do smanjenja "lošeg" LDL kolesterola.

Antioksidansi

Oni su važni zaštitni spojevi koji štite naše stanice od slobodnih radikala i oksidativnog stresa tako što ih neutraliziraju te tako sprječavaju mnoge bolesti i degeneraciju stanica uzrokovanu starenjem.

Antioksidansi donose mnoge zdravstvene dobrobiti jer podržavaju cjelokupno tjelesno zdravlje, smanjuju i sprječavaju štetne upale u tijelu, mogućnost raka te smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Poznajemo nekoliko vrsta antioksidansa koje unosimo hranom. Najspominjaniji i najpoznatiji su:

VITAMINI A, C i E

Prirodno su prisutni u voću (naranče, limuni, ananas itd.), povrću (kelj, brokula, kupus itd.), orašastim plodovima, sjemenkama i uljima.

Flavonoidi

Su antioksidansi biljnog podrijetla, nalaze se u voću i povrću (jabuke, brusnice, maline, borovnice itd.), čaju (zeleni čaj) i crnom vinu.

Polifenoli

Antioksidansi koji se nalaze u bobičastom voću (višnje, jagode itd.), tamnoj čokoladi i kavi.

Selen i cink

Su minerali koji djeluju kao antioksidansi i nalaze se u orašastim plodovima, sjemenkama i cjelovitim žitaricama.

Koji su rizici na visokim razinama?

Povišene razine LDL kolesterola faktor su rizika za aterosklerozu. Ovo je proces u kojem se višak kolesterola taloži u stijenkama arterija, uzrokujući njihovo postupno sužavanje ili na kraju začepljenje. Posljedice su kardiovaskularne bolesti od kojih su neke čak i opasne za život.

Kardiovaskularne bolesti

Visoki LDL kolesterol jedan je od glavnih čimbenika rizika za koronarnu bolest srca, koja može dovesti do angine pektoris. To se događa kada su žile u srcu toliko sužene da dotok krvi u srčani mišić postaje nedovoljan tijekom napora. Posljedica je bol, u početku pri tjelesnom naporu, a kasnije i u mirovanju.

Nakupljanje plaka može dovesti do srčanog udara, što može dovesti do trajnog oštećenja ili čak smrti. U tom slučaju krvna žila u srcu postaje začepljena, a neprokrvljeni dio srčanog mišića odumire.

Bolest perifernih arterija

U ovoj bolesti arterije donjih udova su manje učinkovite ili čak potpuno zatvorene, što uzrokuje karakteristične simptome kao što su bol, grčevi i otežano hodanje.

Moždani udar

Začepljenje krvne žile u mozgu uzrokuje moždani udar, što može dovesti do trajnog invaliditeta ili čak smrti.

Smanjen protok krvi

Visoki kolesterol može smanjiti protok krvi kroz tijelo i opskrbu kisikom organa i dijelova tijela. To može dovesti do smanjenog dotoka krvi u bubrege i erektilne disfunkcije.

Gangrena

Ateroskleroza može rezultirati i začepljenjem žila koje hrane ruke, noge, crijeva i slično. Začepljena žila može uzrokovati odumiranje tkiva, što se naziva gangrena.

Zaključak

Ispravan i zdrav način života donosi i odražava rezultate u psihičkom i fizičkom blagostanju.

Pravilnim prehrambenim odlukama, tjelesnom aktivnošću i kontroliranom primjerenom tjelesnom težinom možemo učiniti najveći korak prema uravnoteženoj razini kolesterola u krvi.Važni su pravovremeni odlasci liječniku i redovito mjerenje razine kolesterola u krvi. Testiranje je moguće obaviti i putem dijagnostičkih laboratorija kao što su: Medikol, SYNLAB, Breyer.

Često postavljana pitanja

Jesu li visoki kolesterol i krvni tlak povezani?

Zbog povišenog kolesterola dolazi do stvaranja plakova u arterijama. Vene su stoga uže i manje glatke, što ograničava protok krvi. Kao rezultat toga, krvni tlak također raste.

Koliko često treba mjeriti?

Testiranje se preporučuje svakih 5 godina odn po savjetu i uputnici osobnog liječnika.

Mogu li djeca imati visok kolesterol?

Djeca mogu imati visok kolesterol, što uvelike utječe na njihov rast i razvoj. To može dovesti do raznih zdravstvenih rizika i problema kasnije u životu.

Mogu li imati povišene razine iako nemam simptome?

Moguće je imati visok kolesterol bez ikakvih vidljivih simptoma. Često se nazivaju "tihom" bolešću, jer obično ne uzrokuju specifične simptome ili nelagodu u ranoj fazi.

Sadržaj pregledao: Samo Stadler, dr. sc. med., specijalist hitne medicine

Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.