Nažalost, vjerojatno ne postoji osoba koja se barem jednom u životu nije vratila s godišnjeg odmora ili putovanja prekrivena crvenim i svrbljivim kvrgama – ubodima komaraca. Sretnici, koji su do sada uvijek uspijevali izbjeći takve incidente, zasigurno dobro poznaju prepoznatljiv zvuk koji upozorava na njihov dolazak.
Trenutno je u svijetu identificirano više od 3500 različitih vrsta koje se međusobno razlikuju po boji, veličini i prehrambenim navikama, a zbog bolesti koje mogu prenositi i time ugroziti naše zdravlje, također je važno učiti o njima ispravno.
Stoga, kako bismo bolje razumjeli zašto dolazi do tako brojnih "invazija" komaraca i njihovih uboda te zašto su pritom tako neumorno uporni, u današnjem smo zapisu posvetili pažnju njihovim karakteristikama, osobinama i samom značaju njihovog postojanja, koji je, vjerovali ili ne - i za nas izuzetno važan.
Dobrodošli na čitanje!
Što su komarci?
Oni su mali leteći kukci (Culicidae) iz obitelji Diptera, od kojih je većina vrsta poznata po tome što pije krv.
Njihove karakteristike
Od ostalih insekata razlikuju se po karakterističnoj i posebnoj građi tijela, koja je savršeno prilagođena za pronalaženje domaćina i hranjenje njegovom krvlju. Njihovo tijelo je tanko i izduženo, opremljeno posebnim usnim aparatom, složenim mišićnim sustavom za pokretanje krila te izvrsnim vidnim osjetom, koji funkcionira odlično čak i u mraku.
Građa tijela
Glava
Obuhvaća oči, antene i usni aparat, koji imaju važnu ulogu u orijentaciji i pronalaženju hrane odnosno domaćina.
- Oči
Sastoje se od više tisuća sitnih leća koje nazivamo omatidije, a koje komarcima omogućuju široki kut vidljivosti, prepoznavanje pokreta i promjenu svjetlosti.
Osim omatidija, komarci imaju i tri dodatna oka nazvana "ocelli", smještena na vrhu glave. Ta dodatna oka pomažu u boljoj percepciji svjetla i orijentaciji tijekom leta.
Kombinacija posebnih leća i dodatnih očiju omogućuje komarcima prilagođen vid čak i u lošim uvjetima, zbog čega su učinkoviti u pronalaženju hrane odnosno domaćina i u mraku.
- Usni aparat
Stručno nazvan "proboscis", specijalizirani je usni organ koji ženke komaraca koriste za probijanje kože i sisanje tekućina i krvi.
Sastoji se od dva tanka kanala - kroz jedan usisavaju tekućinu, dok kroz drugi istodobno ubrizgavaju slinu koja djeluje kao anestetik i sprječava zgrušavanje krvi.
Prsni koš
Prsni koš komaraca sadrži mišiće koji omogućuju let i tri para nogu (ukupno 6), koje su prilagođene za slijetanje i završavaju sitnim kandžama koje osiguravaju čvrsto prianjanje.
- Mišići prsnog koša
Sastoje se od tri segmenta nazvana protoraks, mezotoraks i metatoraks, pri čemu svaki segment nosi svoj par nogu, dok se na mezotoraksu, odnosno središnjem dijelu trupa, nalaze i krila.
Let omogućuju krilni mišići, koji se sastoje od direktnih mišića, smještenih u osnovi krila, i kontroliraju precizne pokrete poput okretanja i promjene kuta leta.
Mišići na stijenkama prsnog koša odgovorni su za pokrete krila gore i dolje, stvarajući njihovo gibanje izmjeničnim kontrakcijama i opuštanjem.
- Noge
Noge komarca sastoje se od bedra, potkoljenice, stopala i kandži, koje su posebno oblikovane za prianjanje uz kožu domaćina, stabilnost i držanje tijekom hranjenja.
Na nogama se nalaze posebne osjetilne dlačice koje omogućuju percepciju dodira, temperature i drugih promjena u okolišu.
Prilagođene su i za plivanje u vodi te pomažu pri kretanju i disanju u vodenom okruženju.
Trbuh
Sastoji se od deset segmenata povezanih elastičnom membranom koja osigurava fleksibilnost i širenje trbuha. Proziran je ili poluproziran i sadrži važne organe koji se protežu i u stražnji dio tijela, omogućujući komarcu vitalne funkcije poput probave, disanja i razmnožavanja.
- Spirakule
Na svim segmentima trbuha nalaze se posebni otvori za disanje, nazvani spirakule, koji omogućuju izmjenu ključnih plinova potrebnih za disanje.
- Probavni organi
Trbuh sadrži probavne organe poput želuca i srednjeg crijeva, koji obavljaju procese metabolizma i apsorpcije hranjivih tvari. Trbuh ženke može se znatno proširiti tijekom hranjenja kako bi primio velike količine krvi potrebne za razvoj jajašaca. - Reproduktivni organi
Trbuh ženki komaraca sadrži jajnike, gdje se razvijaju jajašca nastala nakon hranjenja krvlju, koja ženka kasnije polaže na vodenu površinu ili drugo prikladno, vlažno okruženje.
Trbuh mužjaka sadrži testise koji proizvode spermu, koja se tijekom parenja prenosi u ženku i pohranjuje u posebne vrećaste tvorbe nazvane spermateke.
Spermateke su obavijene posebnim mišićnim tkivom koje kontrolira oslobađanje sperme..
Stražnji dio tijela (Zadak)
Stražnji dio tijela komarca uključuje i trbušni dio, jer se organi za razmnožavanje i izlučivanje protežu kroz cijelo tijelo. Krajnji dio stražnjeg tijela služi prvenstveno organima važnima za funkcije poput disanja u ranoj fazi razvoja, izlučivanja i razmnožavanja..
- izlučivanje
Nakon završenih probavnih procesa, neprobavljeni ostaci izbacuju se kroz otvor za izlučivanje na kraju stražnjeg dijela tijela.
- Razmnožavanje
Reproduktivni organi nalaze se u trbušnom dijelu i na posljednja dva segmenta stražnjeg dijela tijela. Oni uključuju strukture za prijenos sperme, a kod ženki također tvorbe za pohranu i primanje sperme te za polaganje jajašaca.
- Disanje
U ranim fazama razvoja, dok se komarci razvijaju u različitim vodenim okruženjima, njihovo disanje odvija se i kroz posebne strukture, odnosno dišne cijevi na stražnjem dijelu tijela, koje ličinkama omogućuju disanje ispod površine vode.
Rast i razvoj
Životni ciklus komarca odvija se u četiri glavne faze koje predstavljaju različite stupnjeve njegova razvoja i za uspješan napredak zahtijevaju specifične uvjete.
Faze razvoja su:
- Jajašce
- Ličinka
- Kukuljica
- Odrasli komarac
Jajašce
Životni ciklus komarca započinje polaganjem jajašaca koje ženka komarca odlaže na vodenu površinu ili slično vlažno područje.
Ženka može u jednom reproduktivnom ciklusu položiti i nekoliko stotina jajašaca odjednom.
Razvoj jajašaca traje nekoliko dana, a jako ovisi o temperaturi i vlažnosti okoliša. Vlažnost sprječava isušivanje jajašaca, dok temperatura ubrzava njihove metaboličke procese i daljnji rast.
Ličinka
Uz povoljne uvjete za razvoj, poput odgovarajuće temperature i vodenog okoliša, jajašca se uspješno razvijaju u sljedeću fazu ličinki. Ličinke se hrane organskim tvarima i mikroorganizmima u vodi te imaju izduženo tijelo s dišnim organom na stražnjem dijelu, koji im omogućuje disanje ispod površine vode.
Razvojna faza ličinki ključna je jer je skladištenje energije u ovom razdoblju važno za kasnije faze razvoja.
Kukuljica
Ličinke se, uz osigurane uvjete, razvijaju u sljedeću fazu kukuljica, koja je nehranjiva i predstavlja prijelaznu fazu između ličinke i odraslog komarca. Kukuljice se razvijaju u vodi, a tijekom tog razdoblja dolazi do preoblikovanja njihovih unutarnjih i vanjskih organa.
Odrasli komarac
Zadnja faza razvoja predstavlja prijelaz kukuljice u potpuno odraslog komarca. Odrasli komarci izlaze iz kukuljice spremni za let, hranjenje i razmnožavanje.
Odrasli mužjaci komaraca hrane se različitim vrstama cvjetnog nektara, dok ženke za razmnožavanje i razvoj jajašaca trebaju dodatni obrok krvi.
Životni vijek
Duljina životnog vijeka komarca ovisi o više uvjeta, ponajviše o njihovoj vrsti i okolišnim faktorima poput temperature i vlage. Topla klima i visoka vlažnost mogu produljiti njihov vijek, dok ekstremne temperature, nagle promjene i nedostatak hrane mogu skratiti njihovo trajanje.
Opći životni vijek, u povoljnim uvjetima, može biti:
Odrasli komarac: 1–2 tjedna.
Odrasla ženka komarca: od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, a dostupnost krvi može dodatno produljiti vijek trajanja.
Habitat
Habitat komaraca uglavnom su stajaće vode koje pružaju povoljne uvjete za rast, razvoj i daljnje razmnožavanje. Zbog toga se najveća aktivnost komaraca odvija na omiljenim izletničkim lokacijama poput jezera, rijeka, ribnjaka i šuma. Međutim, komarce neće zaustaviti ni gradska gužva koja im osigurava obilje domaćina i krvnu zalihu.
Njihova aktivnost najviše se povećava tijekom toplijih mjeseci, kada su temperature pogodne za razmnožavanje i razvoj ličinki, dok vlažna klima dodatno olakšava proces razmnožavanja.
Najčešća mjesta gdje se komarci zadržavaju su:
Stajaće vode
Jezera, ribnjaci i močvare su stajaće vode koje pružaju mirne i stabilne uvjete za razvoj jajašaca, ličinki i kukuljica.
Privremene vodene površine
Privremeni izvori stajaće vode, poput lokvi, odvoda itd., također su česta mjesta za razmnožavanje komaraca jer, unatoč kratkotrajnosti, mogu osigurati potrebne uvjete za razvoj.
Šume i vegetacija
Šume mogu osigurati odgovarajuću temperaturu i vlagu, jer se voda nakon kiše može nakupiti u raznim udubinama stabala, panjevima i reljefnim udubljenjima koja se brzo pretvaraju u močvarna područja s povoljnim uvjetima.
Grad
Gradovi ljeti, zbog visokih temperatura i odgovarajuće vlažnosti, nude mnoga pogodna okruženja za razmnožavanje komaraca. Odvodi, neiskorišteni bazeni, cvjetne posude itd. osiguravaju idealne uvjete, dok blizina ljudi predstavlja stalan izvor krvi.
Zapuštena područja
Napustena ili neodržavana područja, poput starih zgrada, ulica itd., omogućuju brzo nakupljanje vode, stvaranje lokvi i mlaka te zadovoljavaju potrebne uvjete za razvoj komaraca.
Vrste prepoznate u Europi
U Europi je prisutno nekoliko vrsta komaraca, poznatih prvenstveno po svojoj sposobnosti prijenosa bolesti na domaćine. Zbog toga je važno da smo dobro informirani o vrstama i da se pravovremeno i odgovarajuće zaštitimo od mogućih ugriza.
Bolesti koje komarci mogu prenijeti ugrizom mogu ozbiljno ugroziti naše zdravlje, osobito zdravlje najranjivijih skupina, poput djece i starijih osoba. Zbog toga je od presudne važnosti njihovu prisutnost shvaćati ozbiljno i ne riskirati zdravlje.
Kao učinkovitu zaštitu možete odabrati 100% prirodni SEN Prirodni sprej, koji snažnom aromom učinkovito odbija komarce, ne ostavlja tragove na odjeći, i zahvaljujući eteričnim uljima blagotvorno djeluje na njegu kože.
Najčešće vrste su:
- Domaći obični komarac (rod Culex)
- Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus)
- Štitasti komarac (Aedes aegypti)
- Malarijski komarac(Anopheles maculipennis)
VAŽNO:
Za prirodnu zaštitu od bolesti koje mogu prenositi komarci važno je djelovati preventivno i uvijek u prirodu ići primjereno odjeveni i obuveni. Bitno je ne izlagati golu kožu, a u svakom slučaju obavezna je i uporaba zaštite od komaraca, odnosno odgovarajućih repelenata koji odbijaju komarce i sprječavaju moguće ubode.
U slučaju sumnje na bilo koju bolest uzrokovanu infekcijom putem uboda komarca, odmah se obratite svom obiteljskom liječniku koji može postaviti odgovarajuću dijagnozu i propisati liječenje.
"Domaći" obični komar (Culex pipiens)
U Europi se smatra jednom od najčešćih vrsta koja je prisutna i u urbanim i u ruralnim područjima. Radi se o vrsti koja je dobro prilagođena različitim okolišima i vrlo aktivna u sumrak i noću.
Prehrambene navike ženki ove vrste uključuju odabir domaćina među manjim sisavcima, ali i ljudima, zbog čega čak i jedan ubod može prenijeti brojne infekcije koje mogu ozbiljno ugroziti naše zdravlje.
Culex pipiens (Culicidae), "domaći", obični komarac
Bolesti koje može prenositi
Culex pipiens je čest prijenosnik: virusa Zapadnog Nila, a može prenositi i rjeđe febrilne bolesti (febrilnu bolest uzrokovanu virusom Usutu), osipne bolesti koje zahvaćaju i zglobove (groznica Sindbis) te različite vrste encefalitisa, poput istočnog i zapadnog konjskog encefalitisa, kalifornijskog encefalitisa, encefalitisa St. Louis i encefalitisa doline Murray.
Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus)
Riječ je o agresivnijoj vrsti komaraca s karakterističnim crno-bijelim prugama na nogama i tijelu, koja je najaktivnija tijekom dana.
Ova vrsta rasprostranjena je u velikom dijelu Europe, a najčešća je u južnim krajevima.
Zbog svojih prehrambenih navika, ženke ove vrste također mogu, ubodom i tijekom sisanja naše krvi, na nas prenijeti brojne bolesti opasne za naše zdravlje.
Aedes albopictus, tigrasti komarac
Bolesti koje može prenositi
Aedes albopictus može prenositi više virusa, uključujući virus chikungunya, denga groznicu, Zika virus i žutu groznicu.
Komar ščitar (Aedes aegypti)
Ova vrsta komarca uglavnom je rasprostranjena u tropskim i suptropskim područjima, ali se zbog klimatskih promjena i mobilnosti ljudi već pojavljuje i u nekim dijelovima južne Europe. Prepoznatljiv je po bijelim oznakama na leđima.
Radi se o agresivnom komarcu, čija je aktivnost najizraženija tijekom dana.
Aedes aegypti, štitasti komaracr
Bolesti koje može prenositi
Poznat je kao prijenosnik ozbiljnijih bolesti poput žute groznice, denga groznice, chikungunya virusa i Zika virusa.
"Malarijski" komar (Anopheles maculipennis)
Anopheles maculipennis je vrsta koja se smatra potencijalnim prijenosnikom bolesti malarije. Iako je malarija u Europi uglavnom iskorijenjena, ova vrsta i dalje predstavlja prijetnju.
Može se prepoznati po svojim pjegavim krilima i specifičnom načinu odmora pri slijetanju, kada podiže svoj zadak. Aktivna je uglavnom noću.
Anopheles maculipennis, komarac koji predstavlja opasnost od prijenosa malarije
Bolesti koje može prenositi
U sredini 20. stoljeća predstavljao je glavnu opasnost za prijenos malarije.
Rizik prijenosa bolesti
Ženka komarca može na nas prenijeti patogene i štetne tvari putem svog usnog aparata koji koristi tijekom hranjenja našom krvi.
Do infekcije može doći tako da ženka komarca svojim usnim aparatom probije našu kožu, pričvrsti se pomoću dva tanka kanala te kroz jedan kanal siše našu krv, dok kroz drugi u nas ubrizgava svoju slinu, koja djeluje i kao analgetik.
Ženka komarca koja nas je "ugrizla" vrlo je vjerojatno, zbog razmnožavanja, prethodno promijenila nekoliko različitih domaćina, među kojima su i zaraženi. Zbog toga se u njezinoj slini, koju ubrizgava u nas, mogu nalaziti brojni patogeni ili štetne tvari koje tijekom hranjenja prenosi i na nas.
Ekološki značaj
Unatoč štetnim prehrambenim navikama ženki komaraca, koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju našem zdravlju, komarci su jedan od najvažnijih poveznica u prehrambenom lancu ekosustava te predstavljaju izvor hrane drugim životinjskim vrstama poput ptica, žaba, riba, pauka i drugih, čime osiguravaju stabilnost ekosustava.
Muški komarci hrane se biljnim nektarima, što znači da sudjeluju i u oprašivanju cvijeća, koje je ključno za reprodukciju biljaka, raznolikost i stabilnost našeg ekosustava.
Zaključak
Komarci su insekti čija je prisutnost u našem okruženju danas već sasvim uobičajena, budući da se s njihovim ubodima susrećemo masovno i prilično ravnodušno. Međutim, pritom često zaboravljamo da upravo oni mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju našem zdravlju.
Za bolje razumijevanje i predviđanje njihove aktivnosti važno je da se educiramo o njihovom razmnožavanju, načinu prehrane i prenošenju bolesti. S dobivenim znanjem možemo se kasnije učinkovito zaštititi od uboda.
Pravilnim mjerama možemo uživati u ljetu na otvorenom bez neugodnog zujanja oko nas, a najvažnije – bez straha od opasnih bolesti.
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.