Krpelji – što su i zašto su opasni

Krpelji su male životinje, veličine svega nekoliko milimetara, koje svojom veličinom izgledaju nedužno, a istovremeno predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju. Za opstanak trebaju domaćina jer se hrane krvlju koju skladište u zadku, a njihov ugriz pri usisavanju krvi također predstavlja mogućnost prijenosa bakterija ili bolesti.
Vole boraviti u šumama, livadama, parkovima ili područja gdje je mogućnost potencijalnih domaćina veća, a među njima su nažalost i ljudi.Aktivnost krpelja je obično aktivna u toplijim mjesecima godine, odnosno proljeće i ljeto, kada se također savjetuje redovita uporaba zaštita od krpelja.

Što su krpelji

Krpelji (znanstvenim nazivomIxodoidea) su nadporodica paučnjaka, obično veličine od jednog do 30 mm, kvalificirani u skupinu ektoparazita. Oni su paraziti, što znači da im je za preživljavanje potreban domaćin od kojeg uzimaju energiju i/ili hranjive tvari potrebne za vlastiti opstanak i razvoj. Ti domaćini su najčešće ljudi, psi, divlje životinje, ali i ptice. Preko domaćina se hrane krvlju, bogatom izvorom proteina, željeza i spojeva potrebnih za opstanak i razvoj.

Struktura i svojstva

Krpelji imaju posebnu strukturu tijela po kojoj se razlikuju od većine grinja.
Njihova anatomija omogućuje im poseban način preživljavanja odn parazitizam (tj. ekološki odnos parazitiranja i hranjenja) koji se temelji na hranjenju krvlju domaćina.

Imaju smeđe, crno ili sivo ovalno tijelo s osam nogu, a dijeli se na prednji i stražnji dio.
Posebnosti anatomije krpelja su, prije svega, njezina rastegljiva stražnjica, koja se može povećati do tri puta u odnosu na prvobitnu veličinu krpelja, te u sredini s donje strane nazubljeno rilo - hipostom s kojim se ubušuje u kožu.

Najvažnije značajke i funkcije ovih dijelova su:

Hipostom

Hipostom je tvrd i igličast dio koji omogućava proboj kože kroz koju krpelj prodire i dolazi do krvnih žila. Hipostom je prekriven izbočinama i zubičima, koji su savijeni prema unutra i s njima se zaglavi u kožu i spriječi kretanje tijekom hranjenja

Prilikom sisanja krvi krpelji također proizvode posebnu slinu koja ima važna svojstva:

Slina

Slina igra ključnu ulogu u omogućavanju usisavanja krvi jer sadrži važne tvari i enzime koji sprječavaju zgrušavanje krvi te smanjuju svrbež i nelagodu pri ugrizu.
Također blokira imunološki sustav domaćina, čime sprječava pokretanje obrambene reakcije domaćina, pa čak i analgetika koji smanjuje bolni osjećaj ugriza i tako čini krpelja domaćinu nepoznatim.

Opistosoma

Opistosoma je stražnjica krpelja, mekani i rastezljivi dio koji ima iznimno važnu funkciju za njegov opstanak. Služi kao skladište, ali također osigurava obavljanje probavnih i reproduktivnih procesa kao što su:

Skladištenje hranjivih tvari

Opistostom je glavno skladište hranjivih tvari koje krpelj dobiva kroz parazitski odnos s domaćinom. Na taj se način u stražnjici pohranjuju hranjive tvari koje krpelju omogućuju preživljavanje i dulje vrijeme bez domaćina.

Probava

U opistomu nalazi se i probavni sustav krpelja. Nakon jela krv se probavlja u zadku, a potrebne hranjive tvari apsorbiraju u tijelo krpelja.

Reprodukcija

U ženki su i reproduktivni organi smješteni u opistosomu. jajnici, osim toga, opistos služi i kao mjesto za skladištenje jaja. Za reprodukciju je posebno važno da je ženka dobro uhranjena, jer dobivene hranjive tvari omogućuju razvoj i sazrijevanje jaja. Kad su jaja dovoljno zrela, ženka napušta domaćina i na tlu traži prikladno mjesto za izlaganje jaja.

Životni ciklus

Životni ciklus krpelja sastoji se od nekoliko faza hranjenja, rasta i razmnožavanja - sve od izleženih jajašca ženke krpelja, ličinki, nimfi do završne: odrasle faze krpelja. Faze razvoja krpelja dijele se na:

Jaja

Život krpelja označava izlegnuta jaja manja od 1 mm, raspoređena u skupu u obliku grožđa.

Ličinka

Ličinke su mali krpelji koji su se upravo izlegli iz jaja. Velike su do pola milimetra i imaju samo tri para nogu. Ličinke apsolutno trebaju domaćina za svoj daljnji rast i već aktivno traže domaćina - obično je to mala životinja ili čak ptica. Nakon uspješnog hranjenja, ličinke izrastaju u nimfe.

Nimfe

Nimfe predstavljaju drugu fazu razvoja, ali su još uvijek znatno manje od odraslih krpelja. Te nimfe za daljni rast, odnosno odraslost, ponovno trebaju domačina, a nakon uspješnog hranjenja otpadaju s domaćina i konačno se razvijaju u odraslog krpelja.

Odrasli stadij

Posljednja faza razvoja je odrasla faza u kojoj, nakon preobražaja iz nimfe, se krpalj konačno razvije.
Nakon punog rasta, odrasli krpelji mogu se hraniti većim domaćinima kao što su ljudi, psi, jeleni itd.

Razmnožavanje

Nakon hranjenja odrasli krpelji spremni su za prvo parenje. Nakon uspješnog parenja ženka ponovno izleže jaja, što znači ponavljanje ciklusa.

Zdravstvena opasnost od ugriza

Ozbiljnu prijetnju zdravlju domaćina mogu predstavljati i krpelji koji prenose mnoge patogene mikroorganizme koji se zbog načina prehrane mogu razviti u ozbiljne bolesti.

Prijenos patogenih mikroorganizama odvija se uglavnom tijekom ugriza ili probadanja krpelja, gdje se oslobađa krpeljova slina koja sadrži mnoge patogene mikroorganizme. Štetni patogeni ulaze u ranu i krvotok domaćina kada krpelj probije kožu i počne se hraniti sisanjem krvi.

Patogeni mikroorganizmi

Oni su mikroorganizmi koji mogu uzrokovati mnoga bolesna stanja ili bolesti. Primjeri patogenih mikroorganizama:

• bakterije
• virus
• gljive
• paraziti

Najpoznatije bolesti koje prenose

Prijenosom patogenih mikroorganizama u ljudski krvotok mogu se razviti mnoge bolesti s teškim simptomima, s ozbiljnim posljedicama ili smrtnim ishodom. Najpoznatije ili najčešće bolesti kod nasi su sljedeće:

• krpeljna borelioza ili Lajmska bolest
• krpeljni meningoencefalitis
• Humana granulocitna anaplazmoza

VAŽNO: Ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti. potrebno je posavjetovati se s liječnikom kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje. Pravovremeni posjet liječniku može vam spasiti život.Više o bolestima koje prenose zaraženi krpelji možete pročitati u našem nastavku blog.

Stanište

Krpelji preferiraju boravak u okruženju koje im pruža povoljne uvjete za razvoj i hranjenje, a najčešći su:

Šume

Najčešće borave u šumama jer su u šumama i dom za razne potencijalne domaćine (divljač, miševi, zečevi, ptice i dr.).

Livade i travnate površine

Travnate površine su idealno stanište za krpelje, jer predstavljaju niz dostupnih domaćina. Vole boraviti uglavnom u visokoj travi, koja im omogućava lakši pristup domaćinima, a istovremeno se skrivaju od njih.

Grmlje i podrast

Krpelji se također nalaze u grmlju, jer predstavlja lak pristup domaćinu kao i mogućnost da ostanu skriveni od predatora (insekti, miševi, ptice, pauci, glodavci itd).

Parkovi, kampovi ipd.

Također se nalaze u područjima kao što su parkovi, kampovi i slično, jer nude niz različitih domaćina, uključujući i ljude.

Močvare, rubovi šuma, proplanci

Oni se zadražavaju i u područjima koja nude raznolik rast i tlo, jer će područja bogata raznolikom rastom privući veći broj potencijalnih domaćina.

Zaključak

Krpelj se na prvi pogled može činiti kao sasvim nedužna životinjica, ali već jednim ugrizom može ugroziti naše cjelokupno zdravlje. Bolesti koje prenose zaraženi krpelji mogu ostaviti trajne posljedice, čak i smrtonosne, stoga je važno ozbiljno shvatiti opasnost.

Važno je da se dobro informiramo o bolestima koje prenose, da se naučimo o simptomima infekcije, mjerama koje treba poduzeti, kao i o odgovarajućoj zaštiti. Svojim znanjem možemo sačuvati svoje zdravlje i širiti svijest o oprezu, čime se osigurava da i drugi budu svjesni opasnosti.

Sadržaj pregledao: Samo Stadler, dr. sc. med., specijalist hitne medicine 

Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.