ADHD: terapije i lijekovi

ADHD je sve češće dijagnosticiran poremećaj koji može zahvatiti i djecu i odrasle, no bez obzira na prevalenciju ipak se može zanemariti ili čak krivo protumačiti.

Važno je pokušati dobiti što više informacija kako bismo bolje razumjeli ovu vrstu poremećaja i zadržali otvoren um jer jedino tako možemo doprinijeti razumijevanju onih koji se bore s ovakvim izazovima.

Što je ADHD?

ADHD je akronim za "Attention Deficit Hyperactivity Disordert" i znači poremećaj pažnje i hiperaktivnosti. ADHD je neurobiološki poremećaj karakteriziran problemima pažnje, hiperaktivnošću i impulzivnošću.

To je poremećaj koji može predstavljati mnoge izazove i utjecati na sva područja života, jer može utjecati na međuljudske odnose, kao i na školske, akademske ili radno okruženje pojedinca.

Važno: Poremećaj može dijagnosticirati samo kvalificirani stručnjak, stoga u slučaju sumnje prisustvosti, hitan posjet osobnom liječniku, psihologu, terapeutu ili kvalificiranom stručnjaku.

Kako liječiti ili kontrolirati ADHD?

Liječenje i terapija poremećaja pažnje i hiperaktivnosti obično uključuje kombinaciju različitih pristupa, testova i pregleda, uključujući lijekove, bihevioralne terapije i prilagođene strategije upravljanja simptomima koje određuje liječnik, psiholog ili odgovarajuće osposobljeno osoblje.

ADHD se može manifestirati različito među pojedincima, stoga se opći alati i lijekovi mogu razlikovati među pojedincima, a dijagnozu može postaviti samo stručnjak.

Neki dobro poznati, opći alati za upravljanje ADHD-om uključuju:

Bihevioralna terapija

Bihevioralne terapije, poput kognitivne bihevioralne terapije (CBT) ili terapije upravljanja ponašanjem, mogu pomoći pojedincu s ADHD-om da razvije alate potrebne za upravljanje simptomima i poboljša svoje funkcioniranje i reakcije u različitim situacijama. Ove terapije najčešće uključuju tehnike učenja za poboljšanje fokusa, organizacije i upravljanja vremenom, kao i strategije za upravljanje impulzivnošću. Terapije određuje terapeut odn za to osposobljen stručni radnik, ovisno o stanju pojedinca.

Prilagođene strategije

Osoba s ADHD-om može koristiti prilagođene strategije za upravljanje svojim simptomima, koje mogu uključivati ​​korištenje rasporeda, podsjetnika ili raznih organizacijskih sustava za praćenje obaveza, postavljanje jasnih ciljeva i očekivanja, kao i korištenje tehnika opuštanja za upravljanje stresom. Prilagođene strategije ili načine upravljanja simptomima također određuje terapeut ili kvalificiran stručni radnik.

Lijekovi

Nakon pažljivog pregleda odn dijagnoze, pojedincu se također mogu propisati lijekovi koji mogu biti učinkoviti u poboljšanju sposobnosti fokusiranja, kontrole impulsa i smanjenja hiperaktivnosti. Ti su lijekovi obično stimulansi (npr. metilfenidat ili amfetamini) ili NSAID (npr. atomoksetin) i propisuje ih liječnik, ovisno o stanju pojedinca.

Podrška u školskom ili radnom okruženju

Osobe s ADHD-om također trebaju prilagođeno učenje ili radno okruženje u kojem mu učitelji ili poslodavci pružaju podršku i dodatne resurse koji mu pomažu u upravljanju simptomima i omogućuju mu postizanje željenih ciljeva u školi ili na radnom mjestu. Poželjno je da osobe uključene u obrazovnu ili radnu sredinu budu obaviještene sa stanjem pojedinca jer se razumijevanjem i suradnjom mogu olakšati izazovi s kojima se pojedinac suočava zbog poremećaja.

Podrška obitelji i socijalna podrška

Najveću tendenciju i utjecaj također ima socijalna podrška i podrška bližnjih, jer je važno pojedincu s dijagnosticiranim poremećajem ponuditi psihološku podršku, razumijevanje, ali i praktičnu pomoć koja mu je potrebna u izazovima s kojima se suočava zbog poremećaj. Važno je suočiti se s poremećajem otvorenog uma i empatijom te potražiti savjet od kvalificiranog stručnjaka koji će dati odgovarajuće savjete u skladu s okolnostima.

Obrazovanje i podizanje svojesti

Vrlo je važno da se educiramo o poremećaju, potražimo stručnu pomoć i prihvatimo osobu s poremećajem s razumijevanjem i suosjećanjem. Važno je odabrati pravi izvor informacija za svoje obrazovanje jer se savjeti mogu međusobno razlikovati. Istina je da je svaka informacija uvijek dobrodošla, ali ništa ne može zamijeniti osobnu konzultaciju s liječnikom, terapeutom ili psihologom, jer se ADHD poremećaj i njegovi simptomi mogu razlikovati od osobe do osobe.

Promjene životnog stila

Zdrav životni stil, pravilna prehrana, aktivan život i vježbanje opuštanja mogu pomoći u upravljanju simptomima ADHD-a jer podupiru opću dobrobit i potiču optimalnu funkciju mozga.

VAŽNO:
Sve promjene načina života ili zahvat u navike i način života pojedinca može biti savjetovana samo od strane kvalificiranog stručnjaka, terapeuta, psihologa ili liječnika, jer promjena načina života osobe s dijagnosticiranim ADHD-om može biti iznimno važna za stanje pojedinca. Promjene (jesu li potrebne i koje su) mogu varirati od pojedinca do pojedinca, baš kao što ADHD stanja variraju od pojedinca do pojedinca.

Neke općenito poznate promjene koje mogu pomoći u uspješnom upravljanju simptomima su:

Uravnotežena prehrana

Jedan od općih načina ublažavanja simptoma može biti uravnotežena prehrana, budući da unos određenih hranljivih tvari u naše tijelo izravno utječe na rad našeg mozga, dobrobit i cjelokupno funkcioniranje organizma. Dodavanje određenih jela na naš jelovnik, kao i ograničavanje određenih namirnica, može donijeti velike i dobrodošle promjene. Promišljenim odabirom prehrane, dakle, možemo podržati rad mozga i omogućiti mu optimalno funkcioniranje te uspješno regulirati i održavati razinu raspoloženja.

Preporuka je da se prije promjene prehrane posavjetujete s osobnim liječnikom ili nutricionistom.

Namirnice koje općenito pomažu u upravljanju simptomima:  

Prehrana bogata proteinima

Uključivanje proteina u vašu prehranu može pomoći u održavanju stabilne razine energije tijekom dana.

Primjeri visokoproteinske hrane: riba, piletina, puretina, jaja, mahunarke i orašasti plodovi.

Kompleksni ugljikohidrati

Konzumiranje kompleksnih ugljikohidrata poput cjelovitih žitarica, povrća, voća i mahunarki osigurava tijelu održivu energiju i stabilnost raspoloženja.

Odlični primjeri hrane s kompleksnim ogljikohidratima su: cjelovite žitarice, povrće, voće i mahunarke.

Zdrave masti

Uključivanje zdravih masti u našu prehranu posebno Omega 3 masnih kiselina, značajno pomaže kognitivnoj funkciji i stoga može pomoći u upravljanju simptomima ADHD-a.

Hrana poznata kao dobri izvori Omega 3 su: masne ribe (losos, skuša, sardine), sjemenke (laneno sjeme) i orašasti plodovi ili Omega 3dodaci prehrani.

Voće i povrće

Konzumacija voća i povrća ima važnu ulogu jer konzumacijom ove vrste hrane u organizam unosimo brojne hranjive tvari, antioksidanse i vlakna koja su ključna za dobar rad mozga.

Povrće obogaćeno vitaminima i mineralima je uglavnom lisnato povrće, kao što su špinat i kelj, jer sadrže mnogo vitamina A, C i K te željeza i kalcija.

Voće može biti izvrstan izvor antioksidansa, koji također pomaže u održavanju zdravlja mozga. Odličan primjer su banane (sadrže kalij i vitamin B6, koji također ima važnu ulogu u funkcioniranju živčanog sustava), avokado (sadrži zdrave masnoće – posebno Omega 3, koje mogu značajno podržati rad mozga), bobičasto voće (borovnice, jagode i maline bogate su antioksidansima koji su povezani s poboljšanom kognitivnom funkcijom i štite moždane stanice od oksidativnog stresa).

Ograničite šećer i pojačivače okusa

Pretjerani unos šećera može dovjesti do brzih promjena šećera u krvi, što također može imati snažan utjecaj na promjene raspoloženja i energije. Kako biste bolje upravljali simptomima ADHD-a, važno je izbjegavati rafinirane šećere, prerađenu hranu (s visokim udjelom pojačivača okusa) i gazirana pića.

Redoviti obroci

Redoviti obroci pomažu u udržavanju stabilne razine šećera u krvi, čime se sprečavaju promjene raspoloženja i energije, što može pomoći u upravljanju simptomima.

Hidratacija

Mozak se sastoji od približno 73% vode, stoga je hidratacija tijela iznimno važna za njegovo pravilno funkcioniranje, jer nedostatak tekućine može uzrokovati smanjenje kognitivnih funkcija poput koncentracije, pažnje i pamćenja.

Redovita tjelesna aktivnost:

Redovita tjelesna vježba od velike je važnosti u kontroli simptomima jer donosi opće dobrobiti za zdravlje tijela. Redovitom tjelesnom vježbom možemo utjecati na sve, od boljeg sna do smanjenja tjeskobe, te tako dobiti mnoge dobrodošle promjene s mnogih aspekata.

Može poboljšati kognitivne funkcije

Tjelesno vježbanje povećava protok krvi u mozgu, čime se potiče sinteza neurotransmitera (dopamina i norepinefrina), koji su važni za regulaciju pažnje, koncentracije i raspoloženja. Poticanjem sinteze neurotransmitera možemo poboljšati sposobnost koncentracije, što je jedan od glavnih izazova s ​​kojima se suočavaju osobe s ADHD-om.

Može smanjiti stres i anksioznost

Tijekom tjelovježbe u mozgu se otpuštaju endorfini - prirodne kemikalije koje djeluju kao prirodni analgetici te smanjuju stres i tjeskobu. Vježbanje stoga može, otpuštanjem endorfina, utjecati na upravljanje simptomima kao što su nemir, razdražljivost i impulzivnost, koji su uobičajeni simptomi kod osoba s ADHD-om.

Poboljšanje sna

Tjelesno vježbanje može poboljšati kvalitetu sna, što je važno za regulaciju raspoloženja, pažnje i koncentracije, jer regulira hormone i ima regenerativni učinak na mozak i tijelo.

Mogući utjecaj simptoma na svakodnevni život

Simptomi poremećaja pažnje i hiperaktivnosti ili ADHD uvelike utječe na život pojedinca i njegovih bližnjih. Poremećaj utječe na funkcioniranje pojedinca u praktički svim područjima života - kako u privatnom životu tako i na poslu, stoga je iznimno važno konzultirati se s kvalificiranim stručnjakom kada je poremećaj prisutan u okolini, jer samo on može dati najbolji savjet i odgovarajuću pomoć.

Neki od općih izazova s ​​kojima se osoba s ovim poremećajem može suočiti u svakodnevnom životu su:

Izazovi u školi i na poslu

U većini slučajeva ADHD poremećaj najviše utječe na akademski uspjeh i radno područje, kao i na sposobnosti pojedinca, koje su prijeko potrebne za razvoj dobrih radnih vrlina i natjecateljskih rezultata, koji su uvijek poželjni za svakog kandidata koje studira, traži posao ili je već zaposlen.

Poremećaj tako snažno utječe na sposobnost fokusiranja, praćenja uputa, koncentracije i organiziranosti pojedinca koji su ključni za postizanje dobrih rezultata i može predstavljati rizik pri obavljanju posla ili postavljenih ciljeva i radnih zadataka.

Poželjno je da su ljudi koji su blisko uključeni u akademsko okruženje također informirani o poremećaju. radno okruženje pojedinca – tj. rade s njim i/ili mu zadaju zadatke, jer zajedničkim naporom mogu uspješno i brže prevladati potencijalne izazove i prepreke koje poremećaj predstavlja. Odgovarajuće uključivanje osoba, ovisno o dijagnozi i pregledu, savjetuje specjalist za poremećaj.

Poteškoće u društvenim interakcijama

ADHD poremećaj može imati značajan utjecaj na socijalne interakcije pojedinca, jer ograničava sposobnosti ključne za zdravu i neometanu komunikaciju, koja je jedna od glavnih uvjeta za uspostavljanje i razvoj društvenih odnosa. Individualna odstupanja također se očituju u sposobnosti upravljanja emocijama,što obično dovodi do brzih promjena raspoloženja ili neprikladnog izražavanja emocija čak i u najkritičnijim situacijama.

Poremećaj može utjecati na već postojeći društveni život pojedinca kao i ograničiti mogućnosti za razvoj novih prijateljstava ili kontakata, stoga je važno da smo dobro informirani o poremećaju i da se na odgovarajući način poučavamo o njegovoj prisutnosti jer samo tako možemo ponuditi podršku i razumijevanje koje je osobi potrebno. Međutim, ako se sami součavate s poremećajem ADHD, važno je prihvatiti podršku najbližih i slijediti savjete ili terapije koje vam je propiso terapeut ili stručnjak.

Nneki uobičajeni problemi s kojima se pojedinci često suočavaju u društvenim situacijama:

Utjecaj na odnose s rodbinom i prijateljima

ADHD može značajno utjecati na socijalne interakcije pojedinca jer otežava komunikaciju i izražavanje emocija, pa će težinu poremećaja prije svega osjetiti rodbina i prijatelji. Ako smo u ovakvom odnosu, važno je da se što prije informiramo i budemo strpljivi jer se osoba s ADHD-om ne suočava s izazovima svojom voljom. Znanjem i suosjećanjem moći ćemo i sami pridonijeti odnosu, no važno je o tome razgovarati i sa zdravstvenim djelatnikom.

Utjecaj ADHD-a na odnose s rodbinom i prijateljima može se prikazati kao:

Nedostatak pažnje i razumijevanja

Pojedinac se teško usredotočuje na svoje bližnje i ne posvećuje im dovoljno pažnje. Dijete se ne pridržava uputa, teško se sabira, teško završava upute koje su u nizu. Ne može mirno sjediti tijekom zadatka, stalno priča itd. Pojedinac ili dijete često su nemirni i ne dovrše zadatak zbog nerazumijevanja uputa.

Impulzivnost i konflikti

Osoba s ADHD-om sklona je impulzivnosti, što može dovesti do nepromišljenih postupaka ili riječi koje mogu dovesti do konfliktnih situacija i nesuglasica u vezi.

Stalno traženje stimulacije

Pojedinci s hiperaktivnošću mogu se stalno kretati ili tražiti stimulaciju, što može utjecati na sposobnost uspostavljanja i održavanja mirnih i intimnih odnosa.

Poteškoće s emocionalnom kontrolom

Pojedinci mogu imati poteškoća s upravljanjem svojim emocijama, što može dovesti do neprikladnih ispada ili promjena raspoloženja.

Neispunjevanje obaveza

Simptomi nemira i problema s upravljanjem vremenom mogu dovesti do problema s organizacijom, što može otežati ispunjavanje obveza prema obitelji, prijateljima, školi ili poslu.

Potreba za prilagođavanjem:

Pojedinci često trebaju prilagođene strategije za komunikaciju, organizaciju i planiranje. Takav odnos može zahtijevati više vremena, više pažnje i razumijevanja rodbine i prijatelja, školske i poslovne okoline.

Zaključak

ADHD je izazov koji utječe na svakog pojedinca na jedinstven način. Ključno je spoznati važnost cjelovitog pristupa liječenju koji uključuje stručnu pomoć i zdrav način života. Važno je pridržavati se stručnih savjeta i ostati aktivan primjenom alata stečenih terapijom i prilagođenim načinom života koji će pomoći u kontroli simptoma i održavanju cjelokupnog zdravlja.

Podrška, empatija i prihvaćanje od strane rodbine i voljenih osoba igrat će veliku ulogu u suočavanju s izazovima koje poremećaj predstavlja, stoga je također važno ostati suosjećajan, pozitivan i spreman ponuditi pomoć i podršku pojedincu.

Svaki pojedinac i okruženje u kojem djeluje je jedinstveno. Stoga se pristupi liječenju moraju tome prilagoditi. Dijagnozu, prilagođeno liječenje i najbolju pomoć može pružiti samo specijalist tijekom osobnog savjetovanja, pregleda i pretraga.

Sadržaj pregledao: Samo Stadler, dr. sc. med., specijalist hitne medicine 

Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.