Kako prehrana utječe na razinu kolesterola?
Na razinu "lošeg" kolesterola (LDL) i "dobrog" kolesterola (HDL) najviše utječe naša prehrana stoga promjenom jelovnika možemo uspješno uravnotežiti razinu kolesterola i posljedično smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Uloga vlakana u regulaciji kolesterola
Topiva vlakna su vlakna koja se otapaju u vodi, pretvaraju u gelastu strukturu i vežu žuč. Ovim procesom potiču ponovno stvaranje žuči, za što tijelo koristi kolesterol. Dakle, konzumacijom topivih vlakana kao što su voće, povrće, mahunarke i cjelovite žitarice mogu izravno utjecati na razinu kolesterola, jer ga troše ili smanjuju u tijelu.
Namirnice bogate topivim vlaknima su mahunarke (grah, leća i grašak), voće (jabuke, kruške i citrusi), povrće (mrkva, brokula i slatki krumpir), lanene sjemenke, zobene pahuljice, zobene pahuljice i ječam.
Učinak zasićenih masti na kolesterol
Konzumiranje zasićenih masnoća povezano je s višim razinama LDL "lošeg" kolesterola u krvi, jer stimulira jetru da proizvodi više LDL kolesterola. Osim povećanja razine LDL kolesterola, zasićene masti također mogu smanjiti razinu HDL "dobrog" kolesterola koji ima važnu ulogu u uklanjanju viška, lošeg kolesterola iz krvi.
Konzumacija zasićenih masti stoga se ne preporučuje ili preporučuju se u malim količinama, ali uglavnom masnoće životinjskog podrijetla, što uključuje crveno meso, perad s kožom i svinjetinu, mliječne proizvode poput punomasnog mlijeka, sira i maslaca te slatkiše i grickalice poput čipsa, kolača, keksa itd.
Kako odabrati zdrave masti u svojoj prehrani
Odabir zdravih masnoća ili njihovo dodavanje u naš jelovnik bit će veliki korak naprijed prema održavanju normalne razine kolesterola odn. smanjenju visokog kolesterola, ali također je važno paziti na ukupni unos masti i veličinu obroka.
Zdrave masti uključuju mononezasićene masti, koje su korisne za srce i nalaze se u namirnicama kao što su maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi (npr. orasi, bademi) i masline. Preporuča se jednom uvrstiti nezasićene masti u prehranu ili njima zamijeniti zasićene masti.
Omega-3 i Omega-6 višestruko nezasićene masti, posebno Omega-3 masne kiseline, također se svrstavaju u zdrave masti, jer su korisne za srce.
Ove masti nalaze se u masnoj ribi (losos, skuša, sardine), lanenim sjemenkama, chia sjemenkama, orasima i biljnim uljima kao npr. laneno ulje.
Preporuča se raznolika prehrana koja uključuje različite izvore zdravih masnoća, no prije promjene prehrambenih navika važno je posavjetovati se s osobnim liječnikom koji će opće preporuke prilagoditi vašem zdravstvenom stanju.
Hrana koja pomaže u snižavanju kolesterola: preporučeni prehrambeni sastojci
Kod snižavanja razine LDL "lošeg" kolesterola važno je pridržavati se savjeta i uputa svog osobnog liječnika ili nutricionističkog savjetnika jer se opće preporuke mogu razlikovati od osobe do osobe ovisno o zdravstvenom stanju, a također treba uzeti u obzir mogućnost alergijskih reakcija.
Popis namirnica koje pomažu u snižavanju LDL kolesterola
Opći jelovnik, koji pomaže smanjiti previsoke razine LDL "lošeg" kolesterola, uglavnom uključuje namirnice bogate topivim vlaknima, omega-3 masnim kiselinama, nezasićenim mastima i antioksidansima. Namirnice koje mogu pomoći u smanjenju LDL "lošeg" kolesterola su:
Proizvodi od žitarica: cjelovite žitarice, integralni kruh ili zobeni kolačići sadrže beta-glukan, topiva vlakna koja pomažu smanjiti apsorpciju kolesterola.
Riba s visokim udjelom omega-3 masnoća: Losos, skuša, sardine i druge masne ribe izvrsni su izvori omega-3 masnih kiselina koje su povezane sa smanjenjem razine LDL "lošeg" kolesterola.
Avokado: Sadrži mononezasićene masti, koje mogu pomoći u povećanju razine "dobrog" HDL kolesterola i smanjenju razine "lošeg" LDL kolesterola.
Orašasti plodovi: Bademi, orasi, lješnjaci i drugi orašasti plodovi sadrže nezasićene masti, vlakna i druge hranjive tvari koje mogu pozitivno utjecati na ravnotežu kolesterola.
Grah i mahunarke: grah, leća, slanutak i druge mahunarke bogate su topivim vlaknima koja mogu smanjiti apsorpciju kolesterola.
Biljna ulja: Maslinovo ulje, laneno ulje, ulje avokada i ulje orašastih plodova izvori su nezasićenih masti koje povoljno utječu na razinu kolesterola.
Voće s visokim udjelom topivih vlakana: jabuke, kruške, citrusi i jagode.
Mahunarke poput graška, slanutka, leće i graha odličan su izvor vlakana i proteina te pozitivno utječu na kolesterol.
Konzervirana riba poput lososa i sardina jednostavan je izvor omega-3 masnih kiselina.
Proizvodi od soje: Tofu, sojino mlijeko i drugi proizvodi od soje bogati su sojinim proteinima i mogu pomoći u snižavanju razine LDL "lošeg" kolesterola.
Češnjak: Može imati blagotvoran učinak na kolesterol i krvni tlak.
Zeleni čaj: sadrži antioksidanse zvane katehini koji mogu podržati zdravlje srca.
Uloga Omega-3 masnih kiselina u potpori zdravlja srca
Omega-3 masne kiseline su kiseline koje tijelo ne može samo proizvesti i moraju se unijeti hranom.
Te kiseline uključuju (EPA) eikozapentaensku kiselinu, (DHA) dokozaheksaensku kiselinu i (ALA) alfa-linolensku kiselinu, koje pomažu u snižavanju razine triglicerida u krvi, snižavaju krvni tlak, poboljšavaju protok krvi, sprječavaju krvne ugruške i također sprječavaju aritmije. Konzumacija Omega-3 masnih kiselina djeluje i protuupalno te usporava aterosklerozu ili proces taloženja masti u venama zidova.
Hrana koju treba ograničiti zbog visokog udjela zasićenih masnoća
Zasićene masnoće povezane su s višim razinama LDL "lošeg" kolesterola, pa ih je važno izbaciti ili barem ograničiti iz prehrane. Preporučljivo je izbjegavati namirnice kao što su:
Masno meso: Ograničite unos crvenog mesa, posebno masnih komada poput svinjetine, janjetine i govedine.
Punomasni mliječni proizvodi: poput mlijeka i sira.
Tvrdi margarin i maslac: Ograničite upotrebu tvrdog margarina i maslaca jer su bogati zasićenim mastima.
Proizvodi od tijesta: Peciva, kolačići, krafne i drugi proizvodi od tijesta često sadrže trans masti i zasićene masti.
Brza hrana i prerađena hrana poput pomfrita, hamburgera i pržene piletine često su bogati zasićenim masnoćama.
Kobasice i salame: Meso u obliku kobasica, salama i drugih prerađenih mesnih proizvoda često ima visok udio zasićenih masti.
Kokosovo ulje i palmino ulje: iako prirodno, kokosovo ulje i palmino ulje sadrže visoke razine zasićenih masnoća. Koristite ih štedljivo ili umjesto njih odaberite druge vrste ulja.
Pržena hrana: često upija puno ulja tijekom kuhanja, što može povećati sadržaj zasićene masti.
Zaključak
Prehrana je jedan od glavnih i najvažnijih čimbenika koji izravno utječu na razinu kolesterola u krvi. Razumijevanjem i razlikovanjem pojedinih vrsta hrane možemo prilagoditi i promijeniti svoje prehrambene navike i time osigurati uravnoteženu razinu kolesterola.
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju i nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.