Štitnjača – mali organ s velikom važnošću i snagom o kojem smo već mnogo puta čuli, a koji, unatoč tome što je tek mala žlijezda na vratu, “usmjerava” cjelokupno opće zdravlje našega tijela. Zašto je tome tako i kako joj uspijeva obavljati toliko zadataka, poput regulacije tjelesne temperature, metabolizma, otkucaja srca pa čak i raspoloženja, otkrivamo vam u ovom zapisu. Razumijevanje njezina djelovanja može vas dovesti i bliže boljem osjećaju i unutarnjoj harmoniji. Neki je nazivaju i “unutarnjom vagom” jer regulira i djelovanje hormona te brine o cjelokupnoj ravnoteži tijela.
Pozivamo vas da upoznate djelovanje štitnjače i važnost njezina utjecaja te da si uz pomoć odgovarajućih prirodnih dodataka prehrani upotpunite rutinu osobne njege, koja će vam uz usklađeno unutarnje djelovanje vratiti dobro raspoloženje i osjećaj ravnoteže.
Što je
To je mala endokrina* žlijezda u obliku leptira, koja stvara i izlučuje hormone štitnjače (T3 – trijodtironin i T4 – tiroksin), a oni reguliraju gotovo sve metaboličke procese u tijelu (od potrošnje energije, tjelesne temperature, otkucaja srca pa sve do rada mozga i raspoloženja).
Endokrina žlijezda* spada među žlijezde s unutarnjim izlučivanjem, koje u tijelu proizvode i otpuštaju hormone u krvotok.
Gdje se nalazi
Smještena je na prednjoj strani vrata, neposredno ispod grla (ispod štitnjače hrskavice odnosno »Adamove jabučice«) i ispred dušnika (traheje).
- Nalazi se između petog vratnog i prvog prsnog kralješka,
- obavija gornji dio dušnika (otprilike 2. do 4. trahealni prsten)
- smještena je tik ispod kože, što omogućuje da se (u slučaju povećanja) može opipati.
Kako izgleda
Ima karakterističan oblik leptira odnosno ovalni oblik s dva bočna kraka (lijevi i desni režanj) koji su međusobno povezani uskim dijelom, nazvanim prevlaka (isthmus).
Sastav
Folikuli štitnjače (mjehurići)
Oni su temeljne funkcionalne jedinice štitnjače. Svaki folikul okružen je jednim slojem folikularnih stanica koje stvaraju i otpuštaju hormone T3 i T4. Unutrašnjost folikula ispunjena je koloidom – želatinoznom tvari bogatom tireoglobulinom (bjelančevinom iz koje nastaju hormoni).
Folikularne stanice (tirociti)
Izlučuju tireoglobulin i aktivno upijaju jod, potreban za sintezu hormona, te pretvaraju tireoglobulin u T3 i T4, koje zatim otpuštaju u krv.
Parafolikularne stanice (C-stanice)
Nalaze se između folikula ili na njihovom rubu te izlučuju hormon kalcitonin, koji pomaže regulirati ravnotežu kalcija u krvi (smanjuje njegovu koncentraciju).
Krvne žile
Štitnjača je izuzetno prokrvljena žlijezda, što omogućuje brz prijenos hormona u krvotok. Opskrbljuju je gornja štitnjačna arterija (grana karotidne arterije), donja štitnjačna arterija i, povremeno, dodatna arterija (arteria thyroidea ima)
Limfne žile i živci
Tzv. limfni čvorovi sudjeluju u imunološkoj kontroli, a oživčavaju je autonomni živci (dio simpatičkog i parasimpatičkog sustava), koji utječu na protok krvi i metaboličku aktivnost.
Vezivno tkivo
Okružuje i podupire folikule te štitnjači daje oblik, a istovremeno omogućuje prolaz krvnih žila, živaca i limfnih žila.
Njezina uloga
Štitnjača je poput skrivenog unutarnjeg “dirigenta” našega tijela, koji regulira rad brojnih tjelesnih procesa, jer njezini hormoni izravno utječu na to koliko brzo kuca naše srce, koliko dobro probavljamo hranu, koliko energije imamo tijekom dana i čak – kako se osjećamo u vlastitoj koži.
Kada štitnjača radi presporo, mogu se pojaviti umor, zbunjenost, osjećaj hladnoće i čak porast tjelesne mase, dok kod prebrzog rada mogu nastati nemir, mršavljenje, znojenje i ubrzan srčani ritam.
Regulacija metabolizma
Jedna od najvažnijih zadaća štitnjače je nadzor nad tjelesnim metabolizmom, a to čini hormonima T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin), koje izlučuje i koji određuju koliko brzo naše tijelo pretvara hranu u energiju. Hormoni svojim djelovanjem utječu gotovo na svaku stanicu u tijelu i određuju brzinu metaboličkih procesa – od stvaranja topline pa do potrošnje kisika.
Ako štitnjača radi presporo (stanje se naziva hipotireoza), metabolizam se usporava, što dovodi do umora, povećanja tjelesne težine i osjećaja hladnoće. Suprotno tome, prekomjerno djelovanje štitnjače (hipertireoza) ubrzava metabolizam te može uzrokovati gubitak težine, znojenje i lupanje srca.
Utjecaj na srce i krvne žile
Hormoni štitnjače izravno utječu i na rad srca te snagu srčanih (mišićnih) kontrakcija, što znači da pri uravnoteženom radu osiguravaju normalan srčani ritam i dobar protok krvi. Kada su vrijednosti hormona povišene, srčani ritam se ubrzava, a srce snažnije radi, što može dovesti do tahikardije, visokog krvnog tlaka ili poremećaja ritma.
Kod smanjenog rada štitnjače, niske razine hormona usporavaju srčani ritam i smanjuju srčani izbačaj, što može uzrokovati omaglicu, pospanost i hladne udove.
Podrška rastu i razvoju
Štitnjača je ključna ponajprije u djetinjstvu i adolescenciji, jer hormoni T3 i T4 sudjeluju u razvoju kostiju, mišića i posebno mozga. Nedostatak hormona štitnjače u ranom životnom razdoblju može prouzročiti nepovratna razvojna kašnjenja.
U mnogim se državama zbog toga provodi tzv. probir novorođenčadi na urođenu hipotireozu, dok kod odraslih štitnjača održava mišićnu masu i gustoću kostiju te podržava staničnu obnovu.
Utjecaj na živčani sustav i raspoloženje
Hormoni štitnjače izravno utječu i na živčane stanice te prijenos živčanih impulsa, zbog čega se kod manjka hormona mogu javiti česti simptomi poput mentalne usporenosti, depresije, zaboravljivosti i smanjene koncentracije.
Kod viška hormona, pak, mogu se pojaviti tjeskoba, razdražljivost, nesanica i nemir. Stoga je uravnoteženo djelovanje štitnjače ključno i za stabilno raspoloženje te dobro kognitivno funkcioniranje.
Hormoni koje izlučuje štitnjača nisu važni samo za tjelesni metabolizam, već i za rad mozga. U slučaju da ih nema dovoljno, mogu se brzo pojaviti simptomi poput umora, zaboravljivosti, usporenog razmišljanja pa čak i depresivnog raspoloženja. Kada ih je, pak, previše, naše tijelo preplavljuju nemir, tjeskoba, razdražljivost i poremećaji sna.
Zaključak
Štitnjača je, dakle, zadužena za dugačak “popis” tjelesnih procesa i sustava, čije usklađeno i neometano funkcioniranje osigurava normalno djelovanje organizma, a istovremeno utječe na hormone koji se smatraju samim “središtem” ravnoteže između tijela i duha. Važno je da dobro osluškujete svoje tijelo i obratite pozornost na moguće hormonske promjene ili znakove koji bi mogli upozoravati na poremećaj u radu štitnjače. Zato je bitno da o zdravlju štitnjače razgovarate sa svojim liječnikom, koji vam može dati i individualne savjete. Uz odgovarajuće mjere koje će zaštititi zdravlje štitnjače, te osobito uz dovoljan unos hranjivih tvari, vitamina i minerala u organizam, kao i životni stil s dovoljno kretanja, možete osigurati njezino uredno funkcioniranje i posljedično cjelokupno zdravlje koje donosi unutarnja ravnoteža. Odličan primjer vitamina kojima možete podržati rad štitnjače je B-kompleks, ključan za živčani sustav, energiju i stvaranje crvenih krvnih stanica. Nedostatak vitamina B12 može pogoršati simptome poput umora, depresije i tzv. “moždane magle”, koji se često preklapaju s niskom funkcijom štitnjače.
Također se preporučuje i uzimanje vitamina D, koji ima izuzetno važnu ulogu u radu štitnjače, ponajprije kroz utjecaj na imunološki sustav, regulaciju upale te prevenciju autoimunih poremećaja poput Hashimotovog tireoiditisa, odnosno najčešćeg uzroka hipotireoze.
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju i nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.
