Srce je simbol života i najvažniji organ našeg tijela, koji osigurava svaki naš dah, pokret i misao, te mišić koji tiho i vjerno pumpa krv za naše postojanje - sve dane u godini, bez prestanka.
Njegovo djelovanje kroz repetitivni ritam tako diktira priču koju doživljavamo kao život i zajedno s pažljivo "isprepletenom mrežom" krvnih žila predstavlja važno središte cijelog našeg bića. U današnjem zapisu zato se posvećujemo njegovoj građi, koja nas može približiti svijesti o njegovoj važnosti i razumijevanju njegovog funkcioniranja, a takvo znanje pruža nam i vrijedan uvid u brojne čimbenike koji mogu utjecati na njegovo stanje. Zdravlje srca stoga je od ključne važnosti za naš opstanak i kvalitetu života, pa je bitno da njegovom ritmu osluškujemo pažljivo i da mu ispravnim životnim odlukama osiguramo sve izvore, uvjete i čimbenike koji će podržati njegovo djelovanje. Pozivamo vas da se upoznate s građom srca te da saznate više i o dodacima prehrani koji mogu blagotvorno utjecati na njegovo funkcioniranje i zdravlje krvnih žila.
Što je
To je mišićni organ koji u našem tijelu djeluje kao pumpa za krv. Njegova je zadaća osigurati neprekidan protok krvi, kojim opskrbljuje sva tjelesna tkiva kisikom i hranjivim tvarima, a istodobno uklanja ugljikov dioksid i metaboličke otpadne tvari.
Lokacija i oblik
Srce se nalazi u prsnom košu, točnije u medijastinumu, i radi “zaštite” okruženo je rebrnim košem. Njegov oblik je blago stožast, s bazom okrenutom prema gore i vrškom (apeksom) okrenutim prema dolje.
Srce se nalazi u sredini prsnog koša, točnije u prostoru nazvanom medijastinum, koji se nalazi između dvaju plućnih krila.
Iako često kažemo da je srce “na lijevoj strani”, to ipak nije potpuno točno; ono leži nešto ulijevo od središta, a njegov vršak (apeks) usmjeren je prema dolje, naprijed i ulijevo te ga (kod vitkih osoba) liječnik može napipati tijekom kliničkog pregleda (apikalni udarac).
Apikalni udarac (apeksni udarac ili latinski ictus cordis) vidljivo je ili opipljivo pomicanje prsne stijenke, koje uzrokuje kontrakcija vrška lijeve klijetke (apeksa), odnosno trenutak kada se srce stegne i izbaci krv u optok.*
Građa
Građa srčanog mišića predstavlja osnovu za razumijevanje njegovog funkcioniranja i uloge u tijelu, jer srce nije samo jednostavna mišićna “pumpa”, već i iznimno precizno organiziran organ koji omogućuje neprekidan protok krvi kroz tijelo. Njegov sastav šupljina, zalistaka, stijenki te električne i krvne mreže zajedno tvori izuzetno važan i učinkovit mehanizam koji za nas radi bez prestanka – od rođenja pa sve do smrti. Upravo zato razumijevanje njegove anatomske strukture ima ključnu ulogu i u boljem shvaćanju brojnih kardiovaskularnih bolesti koje mogu ugroziti naš život.
Građa srca obuhvaća:
Srčane šupljine (klijetke i pretklijetke)
Srce se sastoji od četiri komore koje odvajaju oksigeniranu i deoksigeniranu krv:
- Desna pretklijetka (atrium dextrum)
prima krv iz tijela preko gornje i donje šuplje vene. - Desna klijetka (ventriculus dexter)
potiskuje krv u pluća putem plućne arterije. - Lijeva pretklijetka (atrium sinistrum)
prima oksigeniranu krv iz pluća. - Lijeva klijetka (ventriculus sinister)
pumpa oksigeniranu krv u aortu i dalje po tijelu.
Oksigenirana krv* - krv bogata kisikom, koja nastaje u plućima gdje se kisik veže na hemoglobin u crvenim krvnim stanicama te putuje iz plućnih vena u lijevu pretklijetku, zatim u lijevu klijetku i dalje u aortu, odakle se raspoređuje po cijelom tijelu i opskrbljuje tkiva kisikom
Deoksigenirana krv* - krv koja je predala kisik tkivima i bogata je ugljikovim dioksidom; ona se putem krvnih žila vraća u desnu pretklijetku preko gornje i donje šuplje vene, zatim prelazi u desnu klijetku i putem plućne arterije pumpa se u pluća, gdje se ponovno oksigenira.
Srčani zalisci
Srce ima četiri zaliska, koji reguliraju jednosmjerni tok krvi i sprječavaju njezin povratak. Ti zalisci nazivaju se:
- Trikuspidalni zalistak
nalazi se između desnog atrija i ventrikula. - Plućni zalistak
nalazi se između desnog ventrikula i plućne arterije.. - Mitralni zalistak (bikuspidalni zalistak)
nalazi se između lijevog atrija i ventrikula. - Aortalni zalistak
nalazi se između lijevog ventrikula i početka aorte.
Stijenka srca
Višeslojna je struktura koja obavija srčane šupljine i odgovorna je za mehaničku snagu te funkcionalno djelovanje srca, a sastoji se od tri glavna sloja, koji se nazivaju:
- endokard
unutarnji sloj, koji oblaže srčane šupljine i zaliske. - Miokard
srednji sloj od poprečno-prugaste muskulature, odgovoran za kontrakcije. - Epikard
vanjski sloj, koji djeluje kao zaštitni sloj i omogućava glatko klizanje srca tijekom otkucaja.
Perikard (osrčnik)
Perikard je zaštitna dvostruka membrana koja obavija srce i ima ključnu ulogu u mehaničkoj zaštiti, ograničavanju gibanja srca te smanjivanju trenja tijekom srčanih kontrakcija. Sastoji se od dva glavna sloja, tj. perikarda:
- Vlaknasti perikard
čvrsti vanjski sloj, koji stabilizira srce. - Serozni perikard
unutarnji sloj srčane stijenke.
Između tih slojeva nalazi se i perikardijalna šupljina ispunjena seroznom tekućinom, koja smanjuje trenje tijekom otkucaja srca.
Električni provodni sustav
Srce ima vlastiti sustav za generiranje i prijenos električnih impulsa, koji reguliraju srčani ritam. Taj sustav nazivamo električni provodni sustav srca, odnosno posebno "mrežno tkivo stanica" koje stvara i prenosi električne impulse te time kontrolira ritmične kontrakcije srčanog mišića.
Ovaj sustav osigurava da se srce kontrahira usklađeno i učinkovito, što omogućava pravilan protok krvi kroz srčane šupljine i dalje u optok. Mrežu čine komponente, odnosno čvorišta, koja se nazivaju:
- Sinoatrijski (SA) čvor
djeluje kao prirodni srčani stimulator jer spontano generira električne impulse (60–100/min kod odraslih). - Atrioventrikularni (AV) čvor
prenosi signal na ventrikule, pri čemu impulz iz SA čvora blago usporava i omogućava da se atriji potpuno isprazne prije nego što se aktiviraju ventrikuli. - Hisov snop i Purkinjeova vlakna
šire impulz po muskulaturi ventrikula za usklađenu kontrakciju.
Koronarna cirkulacija
Iako srce pumpa krv za cijeli organizam, za vlastito djelovanje treba i vlastitu opskrbu, pa stvara posebnu mrežu arterija i vena, koje opskrbljuju srčani mišić (miokard) kisikom i hranjivim tvarima te uklanjaju ugljikov dioksid i metaboličke otpadne tvari. Za taj proces brine se koronarna cirkulacija, koju čine:
- Koronarne arterije
polaze iz aorte i opskrbljuju srčani mišić. - Koronarne vene
skupljaju krv i preko koronarnog sinusa* vraćaju je u desni atrij.
Koronarni sinus je velika venska struktura na stražnjoj strani srca, koja skuplja deoksigeniranu krv iz srčanog mišića (miokarda) i vraća je u desni atrij. Predstavlja glavno vensko središte koronarne cirkulacije.
Zaključak
Svaki otkucaj srca osigurava kompleksno i složeno međudjelovanje sustava, koji su međusobno usko povezani i ovisni jedni o drugima. Stoga je važno da smo upoznati sa građom srca, jer takve informacije već danas ili u bliskoj budućnosti mogu utjecati na naše prehrambene i životne odluke, koje uvelike djeluju na njegovo opće zdravlje. Važno je da o zdravlju srca s vremenom razgovaramo i sa svojim osobnim liječnikom, a ukoliko primijetimo poremećaje u njegovom radu, nužno je da obavimo odgovarajuće preglede i pažljivo slijedimo liječničke upute. Srčano zdravlje od presudne je važnosti za naš opstanak, stoga ga moramo shvatiti ozbiljno i dati mu prioritet. Nakon odgovarajućih pregleda i savjeta liječnika, u svoju prehrambenu rutinu možemo uvrstiti i dodatke prehrani, poznate po svojim blagotvornim učincima na rad srca i krvnih žila – jedan od takvih je i SEN koenzim Q10, prirodna tvar prisutna u svakoj našoj živoj stanici, pa tako i u srčanom mišiću. Njegovo dodatno uzimanje može značajno doprinijeti jačanju srca i predstavlja optimalnu prirodnu potporu zdravlju srca.
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.
