Atopijski dermatitis – što je i koji su simptomi

Nepodnošljiv svrbež, osip i suha koža samo su neki od glavnih simptoma atopijskog dermatitisa - bolesti koja se danas svrstava među najčešća kronična kožna oboljenja. Ne obazire se na godine i mnogima može predstavljati fizičku prepreku, ali i ozbiljan emocionalni teret.
Pitate li se sada što ga zapravo uzrokuje i koje su vaše mogućnosti – za pojavu?
Sve odgovore možete pronaći u današnjem članku, zajedno s jednostavnim rješenjem - potpuno prirodnom njegom kože, koja može ublažiti ili spriječiti ovu neugodnu pojavu.

Pozivamo vas da pročitate! 

Što je

Izazvati je može kombinacija genetskih i vanjskih čimbenika ili nepravilna imunološka reakcija.

Atopijske bolesti* su kronične bolesti čija je zajednička karakteristika pretjerana ili nepravilna reakcija imunološkog sustava na alergene.

Vrste

Atopijski dermatitis može se javiti u različitim životnim razdobljima u više oblika, pa se njegova pojava klasificira prema različitim vrstama koje se razlikuju prema obliku simptoma. Najčešći kriteriji za određivanje vrste su dob, težina i lokacija osipa.

VAŽNO:
Vrste dermatitisa mogu uzrokovati različite promjene na koži, koje se među pojedincima razlikuju ponajviše prema dobi i genetskoj predispoziciji. Stoga je ključno da se u slučaju bilo kakvih promjena na koži odmah obratite svom obiteljskom liječniku ili dermatologu. Pojava osipa i drugih promjena na koži može ukazivati i na ozbiljnija oboljenja organizma.

Najpoznatije vrste su:

Klasični atopijski dermatitis

Ovo je najčešći oblik koji se često pojavljuje već u djetinjstvu i najčešće zahvaća lice, vrat, pregibe laktova, koljena, zapešća i gležnjeve.

Može se prepoznati po crvenim, svrbećim osipima, suhoj koži i perutanju.
S godinama se simptomi mogu mijenjati i povlačiti, no stanje se može nastaviti i u odrasloj dobi.

Najčešće promjene na koži:

• crvenilo (eritem)
• suha i ljuskava koža
• svrbeži, blago natečeni osipi
• pukotine na suhoj i upaljenoj koži

Diskoidni atopijski dermatitis (numularni ekcem)

Poseban oblik atopijskog dermatitisa koji je rjeđi od klasičnog oblika i može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, najčešće u odrasloj dobi.

Prepoznaje se po okruglim ili ovalnim osipima na koži koji podsjećaju na oblik novčića. Osipi su svrbeži, suhi i ljuskavi, a najčešće se pojavljuju na rukama, nogama, trupu ili leđima.

Najčešće promjene na koži:

• karakteristični okrugli ili ovalni osipi
• crvenilo, ružičasto ili smeđe obojeno okolno tkivo
• lagano otečeni i natečeni osipi ispunjeni tekućinom
• suha koža koja se ljušti

Seboreični dermatitis kod dojenčadi

Jedan od oblika je i seboreični dermatitis, poznatiji kao "temenica" kod dojenčadi, koji najčešće zahvaća vlasište.

Prepoznaje se po masnim, žućkastim ljuskama koje se mogu proširiti na lice i uši. Obično je blag i prolazan, ali kod nekih dojenčadi može biti dugotrajan.

Najčešće promjene na koži:

• masne, žute ljuskice koje obično ne izazivaju svrbež
• blago crvenilo

Kronični prurigo nodularis

Teži oblik atopijskog dermatitisa koji može biti otporniji na liječenje i zahtijevati agresivnije terapije. Dugotrajno češanje može pogoršati stanje i dovesti do trajnih oštećenja kože.

Ova pojava zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Noduli ili promjene na koži vrlo su izraženi i prate ih intenzivni svrbeži.

Najčešće promjene na koži:

• tvrdi, uzdignuti noduli (ponekad i veći od nekoliko centimetara)
• noduli su tamnocrvene, smeđe ili tamnije boje
• intenzivan svrbež

Noduli* su čvrste, zadebljane promjene na koje nastaju pod utjecajem različitih čimbenika. Oni su opipljive i veće lezije, ponekad promjera i nekoliko centimetara.

Dihidrotični ekcem (dihidrotični dermatitis)

Oblik atopijskog dermatitisa koji se javlja povremeno u intervalima i može uzrokovati nelagodu i bol zbog svojih karakterističnih simptoma.

Najčešće se manifestira svrbežnim, sitnim i dubokim mjehurićima koji se pojavljuju na dlanovima, prstima i stopalima. Nakon nekog vremena, mjehurići pucaju i suše se, ostavljajući za sobom suhu i ljuskavu kožu.

Najčešće promjene na koži:

• mjehurići veličine 1 do 2 mm, grupirani
• zadebljala, suha i ispucala koža
• peckanje i svrbež

Lichen simplex chronicus (LSC) oz. lihenifikacija

Ovaj oblik može nastati kao posljedica dugotrajnog češanja ili trenja kože, što dovodi do pojave zadebljanja kože (lihenifikacije). Tako izmijenjena koža je također izrazito svrbežna.

Najčešće promjene na koži:

• zadebljala, tvrda i "kožnata" koža
• gruba, tamno obojena koža
• intenzivan svrbež

Čimbenici rizika

Atopijski dermatitis je kompleksna bolest uzrokovana međudjelovanjem genetskih, imunoloških i vanjskih čimbenika. Stoga je važno obratiti pažnju na sve moguće okidače iz okoline, vlastito zdravstveno stanje i postojanje atopijskih bolesti u obitelji. Razumijevanje ovih čimbenika može pomoći u liječenju i ublažavanju simptoma.

Najčešći čimbenici rizika:

Genetski čimbenici

Genetika je jedan od najvećih čimbenika rizika za atopijski dermatitis jer može narušiti osnovne biološke procese kože neophodne za njezino zdravlje i obnavljanje. Svijest o prisutnosti atopijskih bolesti u obitelji ključna je u razumijevanju i liječenju ove bolesti.

Obiteljska anamneza atopijskih bolesti

Najvažniji čimbenik rizika je prisutnost atopijskih bolesti u obitelji.

Primjeri atopijskih bolesti: astma, alergijski rinitis itd.

Genetske mutacije

Genetske mutacije koje utječu na proteine odgovorne za održavanje kožne barijere mogu značajno povećati rizik od razvoja atopijskog dermatitisa. Ove mutacije oslabljuju strukturu kože, čineći je podložnijom raznim stanjima i oboljenjima.

Kožna barijera je zaštitni vanjski sloj kože koji služi kao prepreka između tijela i vanjskog okoliša. Sastoji se od epiderme, koju čine keratinociti i lipidi – stanice i masti ključne za zdravlje kože.

Okolišni čimbenici

Vanjski čimbenici mogu biti ključni u poticanju i pogoršanju simptoma atopijskog dermatitisa jer izravno utječu na svojstva kože važna za njezino zdravlje.

Klima

Hladnija klima ili zagađeniji zrak povezani su s većim rizikom od razvoja bolesti. Vlažnost zraka, kvaliteta zraka i sezonske promjene također značajno utječu na stanje kože.

Alergeni

Alergeni poput grinja, peludi, plijesni i životinjske dlake mogu izazvati ili pogoršati simptome atopijskog dermatitisa. Hrana poput mlijeka, jaja, orašastih plodova i pšenice također može biti uzročnik.

Nadražujuće tvari

Tvari poput sapuna, agresivnih deterdženata, grubih tkanina i kemikalija mogu oštetiti kožnu barijeru, izazvati upalu i povećati rizik od razvoja atopijskog dermatitisa.

Imunološki čimbenici

Preosjetljivost imunološkog sustava

Preosjetljiv imunološki sustav reagira pretjerano, što znači da može reagirati čak i na potpuno uobičajene čimbenike iz okoline. To može dovesti do pojave ili pogoršanja simptoma atopijskog dermatitisa.

Mikrobiota kože

Zdrava koža ima uravnoteženu mikrobiotu sastavljenu od brojnih mikroorganizama poput bakterija, gljivica, virusa i grinja. Neravnoteža ili dominacija određenih mikroorganizama može povećati rizik od pojave i težih oblika atopijskog dermatitisa.

Vanjski čimbenici

Stres

Stres je jedan od glavnih čimbenika koji može potaknuti ili povećati rizik od nastanka dermatitisa jer izravno utječe na funkciju imunološkog sustava i upalne reakcije u tijelu. Tijekom stresnih situacija tijelo može osloboditi prevelike količine upalnih medijatora, što može pojačati simptome.

Dehidrirana koža

Koža koja nije pravilno hidratizirana sklonija je suhoći i svrbežu, što vrlo brzo može dovesti do oštećenja kožne barijere i povećane osjetljivost. To povećava rizik od razvoja atopijskog dermatitisa. Redovita njega dehidrirane kože, koja uključuje odgovarajuće provođenje osobne njege može pomoći u prevenciji ili ublažavanju simptoma.

Za odgovarajuću njegu može poslužiti i krema Dermasen, koja pruža trenutačno olakšanje, potiče regeneraciju kože, hidratizira je te smanjuje nelagodu. Također poboljšava strukturu kože i vezivnog tkiva.

Prehrana

Određene namirnice, poznate kao alergeni, mogu djelovati kao prehrambeni okidači i utjecati na simptome atopijskog dermatitisa. Stoga je važno obratiti pažnju na prehranu i posavjetovati se s liječnikom o potencijalnim prehrambenim okidačima ako se suočavate s ovim stanjem kože.

Najčešći simptomi

Atopijski dermatitis može se pojaviti u različitim dobnim razdobljima pojedinca i može se manifestirati s brojnim različitim simptomima, koji prvenstveno donose karakterističnu intenzivnu svrbež i, zbog lokacije pojave i vizualnih promjena, psihičku nelagodu te ozbiljnu osobnu tjeskobu.

Važno je da se suočimo s takvim kožnim promjenama na odgovarajući način, informiramo se i steknemo samopouzdanje, koje nas može, uz liječničku pomoć i odgovarajuću njegu kože, dovesti do odgovarajućeg rješenja i olakšanja.

VAŽNO: Navedeni simptomi su opći i ne isključuju moguće odstupanja, jer pojava ovisi o brojnim faktorima koji mogu na različite načine utjecati na pojedince. U slučaju bilo kakvih kožnih promjena, posavjetujte se sa svojim liječnikom, dermatologom ili kvalificiranim stručnjakom koji vam može pružiti individualne savjete, postaviti odgovarajuću dijagnozu i pružiti liječenje.

Svrbež

Svrbež je jedan od najkarakterističnijih i najviše ometajućih simptoma, jer može prekinuti brojne svakodnevne aktivnosti, nužne životne obaveze i čak spavanje.

Svrbež može uzrokovati grebanje, što dovodi do mnogih oštećenja kože, trajnih promjena i lihenifikacije (zadebljanja kože).

Noćno pogoršanje

Ovo stanje poznato je i po tome što se često pogorša noću, što uglavnom uključuje nekontrolirano grebanje i ozbiljnija oštećenja kože.

Crvenilo i upala kože

Jedan od najprepoznatljivijih simptoma je crvenilo (eritem), koje je znak upale kože, a koža na crvenom području također je toplija i osjetljivija na dodir.

Osipi ili akutne i kronične lezije

Jedan od prepoznatljivih akutnih simptoma su i crvene i otečene lezije (osipi) koje stvaraju mjehuriće s tekućinom, dok su kronične lezije ili osipi suhi, zadebljani i ljuskavi.

Osipi se mogu pojaviti na različitim dijelovima tijela, a lokacija pojave razlikuje se među dobnim skupinama, a također mogu utjecati i različiti faktori.

Kod dojenčadi i male djece: Najčešće se pojavljuje na licu i vlasištu.

Kod starije djece i odraslih: Osipi se uglavnom pojavljuju na pregibima udova, poput laktova i koljena, dok pojava na vratu ili licu nije isključena.

Lezija je opći medicinski izraz za opis nenormalne promjene u tkivu ili organu.

Suhoća kože

Suhoća je najčešći simptom pri pojavi atopijskog dermatitisa, koja pogoršava iritaciju i svrbež. Zbog suhoće, koža je također sklonija oštećenjima poput pucanja.

Zadebljanje i promjena boje kože

Grebanje može uzrokovati i zadebljanje kožnog tkiva (lihenifikaciju), zajedno s promjenom boje kože (hiperpigmentaciju ili hipopigmentaciju).

• Hiperpigmentacija: Stanje kada koža postane tamnija.
• Hipopigmentacija: Stanje kada koža postane svjetlija.

Ogrebotine i rane 

Površinske rane ili ogrebotine nastale grebanjem su simptomi koje treba spriječiti ili barem ublažiti, jer mogu ostaviti trajne ožiljke i oštećenja. Oštećena koža također je osjetljivija i predstavlja rizik od sekundarnih infekcija.

Bakterijske i virusne infekcije

Osjetljiva koža, koja je zbog atopijskog dermatitisa već oštećena, podložnija je bakterijskim i virusnim infekcijama. To može uključivati povećanje crvenila, bol, gnojne mjehuriće, infekcije s kandidom te herpes simplex.Herpes simplex: Virusna infekcija uzrokovana herpes simplex virusom (HSV), koja uzrokuje fizičke nelagodnosti kao što su osipi, svrbež, peckanje itd.
Kandida: Vrsta kvasca koja je dio crijevne i kožne mikrobiote, nužna u umjerenim količinama, ali prekomjerni rast može uzrokovati kožne infekcije, što dovodi do svrbeža, osipa i drugih simptoma.

Zaključak

Atopijski dermatitis je, zbog niza neugodnih simptoma i vizualno primjetnih kožnih promjena, bolest koja može ostaviti ožiljke i na samopouzdanju. Stoga je važno da se o stanju pravovremeno informiramo i pružimo sebi podršku te prednost u odnosu na bolest koja ne samo da uzrokuje oštećenja, već i ostavlja trajne tragove.
S pravilnim znanjem, odgovarajućom njegom kože, prepoznavanjem okidača i uz liječničku pomoć možemo poboljšati kvalitetu svog života, uspješno kontrolirati simptome i savladati tehnike upravljanja bolešću do te mjere da nas ona više neće moći povrijediti - ni emocionalno ni fizički.

 
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.