Probiotici ili prebiotici – koja je razlika između njih

Probiotici i prebiotici dvije su različite komponente, glavne za naše zdravlje i dobrobit, ali ih spaja simbiotski odnos i okruženje u kojem djeluju. Kako bi uspješno funkcionirali ovise jedni o drugima, a kako bismo razumjeli i prepoznali razliku među njima, važno je upoznati njihova svojstva i ulogu u crijevima te si tako olakšati kupnju probiotika odn. prebiotičke dodatke. 

Istodobna ishrana mikrobnim kulturama i njihovim nutrijentima glavni je način za postizanje zdravog probavnog sustava, a u nastavku pročitajte zašto je to tako i kako.

Dobrodošli ste na čitanje!

Što su probiotici, a što prebiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi u našim crijevima koji održavaju i/ili obnavljaju zdravu mikrofloru ili crijevnu okolinu, koja se sastoji i od loših i od dobrih bakterija.

Prebiotici su neprobavljive tvari odn vlakna koja naše tijelo ne probavlja i u našim crijevima postaju izvor hranjivih tvari za probiotike ili korisne bakterije.

Definicija i vrste probiotika

To su mikroorganizmi odnosno bakterije i kvasci, koje nazivamo"korisnim" bakterijama. Nastanjuju naša crijeva i svojim djelovanjem istiskuju patogene odnosno štetne bakterije i time osiguravaju pravilnu ravnotežu mikroorganizama u crijevima i zdravlje našeg probavnog sustava.

Klasificiramo ih prema rodu, vrsti i soju, a najvažniji rodovi za zdravlje naših crijeva su:

• Lactobacillus
• Bifidobakterija
• Saccharomyces

Svaki rod također sadrži različite sojeve, koji također nose posebna svojstva i dobrobiti za naš probavni sustav. 

Lactobacillus

To je rod bakterija mliječne kiseline koji ima važnu ulogu u sastavu, očuvanju i regulaciji crijevne mikroflore. Stvara pogodno kiselo pH okruženje, povoljno za rast drugih korisnih mikroorganizama i sprječava rast patogenih bakterija. Doprinosi cjelokupnom zdravlju gastrointestinalnog trakta, sprječava proljev i podržava imunološki sustav.

Najvažniji sojevi roda Lactobacillus su:

• Lactobacillus rhamnosus 
• Lactobacillus acidophilus
• Lactobacillus casei
• Lactobacillus biljke

Bifidobakterije

To je rod bakterija mliječne kiseline odgovornih za probavu hrane, apsorpciju hranjivih tvari, proizvodnju vitamina i podršku imunološkom sustavu. Jedan je od ključnih rodova za održavanje zdrave i uravnotežene crijevne mikroflore.

Važni sojevi ili podvrste roda Bifidobacterium su:

• Bifidobacterium bifidum Bb-12
• Bifidobacterium longum
• Bifidobacterium animalis subsp. mlijeka

Saccharomyces

To je rod kvasaca*, koji su prisutni u crijevima kako bi održali ravnotežu između različitih mikroorganizama te su važni za sprječavanje rasta štetnih bakterija i gljivica.

*Kvasci su jednostanični gljivični mikroorganizmi i prisutni su u okruženjima kao što su tlo, biljke, površine plodova te u probavnom sustavu životinja i ljudi.

Rod kvasca Saccharomyces uključuje nekoliko vrsta sojeva ili podvrsta:

• Saccharomyces cerevisiae
• Saccharomyces boulardii
• Kluyveromyces lactis

Definicija i vrste prebiotika

Prebiotici su prirodne tvari ili prehrambena vlakna koja naše tijelo ne može probaviti i samo se fermentiraju u debelom crijevu s pomoću probiotika i korisnih bakterija. Imaju važnu ulogu jer zbog svoje hranjive vrijednosti potiču rast probiotika u crijevima. korisne bakterije i na taj način podupiru njihovu aktivnost i doprinose uravnoteženoj mikroflori.

Postoji nekoliko vrsta prebiotika odn hranjivih prehrambenih vlakana, od kojih su najčešća:

Inulin 

Inulin se smatra jednim od najistraženijih i najučinkovitijih prebiotika te je polisaharid* ili prirodna prehrambena vlakna koja se sastoje od nekoliko monosaharidnih jedinica odn jednostavnih šećera. Tijelo ga ne može probaviti pa cijeli putuje kroz probavni sustav i služi kao hrana za probiotike ili korisne bakterije u crijevima.

U prehrani se njegovi izvori mogu pronaći u namirnicama kao što su:

• Korijen cikorije
  izvrstan je i najčešći izvor vlakana Inulin.
  
• Češnjak
  izvrstan je izvor vlakana Inulin.
  
• Luk
  sadrži velike količine inulina ili smatra se jakim izvorom prebiotika.
  
• Šparoga
  smatraju se izvrsnim izvorom inulina, koji također sadrži mnoge vitamine i minerale.
  
• Banana
  Sadrže visoke razine inulina.

Polisaharid* je kompleksna molekula sastavljena od više monosaharidnih jedinica odnosno jednostavnih šećera. Polisaharidi imaju važnu ulogu u energetskom metabolizmu.

Fruktooligosaharidi

Oni su lanci molekula fruktoze koje tijelo ne može probaviti, pa ih u debelom crijevu fermentiraju "korisne" bakterije. Smatraju se izvrsnim prebiotikom odnosno hranom za mikroorganizme, jer potiču njihov rast i aktivnost, a posebno su poznati po brzom fermentacijom. 

U prehrani se njegovi izvori mogu pronaći u namirnicama kao što su:

• Češnjak
  Sadrži visoke koncentracije fruktooligosaharida.
  
• Luk
  Luk je također poznat kao izvrstan prebiotik.
  
• Šparoga
  Oni su još jedan izvrstan prirodni izvor fruktooligosaharida, ali sadrže i mnoge vitamine i minerale.
  
• Artičoke
  Smatraju se bogatim izvorom, ali donose i druge nutritivne prednosti jer sadrže mnogo antioksidansa.
  
• Banana
  Banane, osobito nezrele, smatraju se izvrsnim izvorom fruktooligosaharida

Galaktooligosaharidi 

Oni su lanci molekula galaktoze sastavljeni od monosaharida, tj. vrste šećera prisutne u mnogim izvorima hrane. Djeluju kao prebiotici, a također su i neprobavljiva vlakna koja, zbog svoje sposobnosti fermentacije u crijevima, potiču rast "korisnih" bakterija ili probiotike i tako pomažu u održavanju zdrave mikroflore.

U prehrani se njegovi izvori mogu pronaći u namirnicama kao što su:

• Mlijeko
• Proizvodi od sirutke
• Mliječna formula
  (Neki pripravci sadrže galaktooligosaharide, upravo zbog njihove dobrobiti za probavu)

Oligofruktoza 

To je kratki lanac molekula fruktoze sa sličnim svojstvima onima fruktooligosaharida i također je neprobavljivo prehrambeno vlakno koje potiče rast i aktivnost korisnih bakterija u crijevima.

U prehrani se njegovi izvori mogu pronaći u namirnicama kao što su:

• Češnjak
• Luk 
• Korijen cikorije
  

Pektin

Pektin je složen polisaharid* i rastvorljiva, neprobavljiva vlakna, zbog čega djeluje i kao prehrambena vlakna ili kao prebiotik, jer se ne razgrađuje u crijevima i služi kao hrana za probiotike.

U prehrani se njegovi izvori nalaze uglavnom u biljnoj hrani, kao što su:

• U voću
  jabuke, borovnice, maline, limun
  
• U povrću
  mrkva, krumpir, grašak

Polisaharid* je složena molekula koja se sastoji od više monosaharidnih jedinica odnosnojednostavnih šećera. Polisaharidi igraju važnu ulogu u energetskom metabolizmu.

Kako rade

Mikrobiološke kulture odn mikroorganizmi i prehrambena vlakna razlikuju se prvenstveno po svojoj funkciji, a samo njihova usklađenost osigurava cjelokupno zdravlje našeg organizma.

Probiotici

Kako bi probiotici bolje djelovali potrebno ih je prvo konzumirati. To možemo učiniti pomoću dodataka prehrani ili putem izvora hrane i omogućiti im da uđu u naša crijeva, što je ujedno i cilj i jedino optimalno okruženje za njihov rast i funkcioniranje.
U našim crijevima prebiotici odn korisne bakterije zauzimaju svoje mjesto i obavljaju funkcije korisne za naše zdravlje, a to su:

Oduzimanje prostora za patogene bakterije

Probiotici se nalaze u crijevima, uzimajaći hranjive tvari i prostor patogenima odn štetnih bakterija i time inhibira njihov rast. To znači da održavaju uravnoteženu crijevnu mikrofloru.

Proizvodnja antimikrobnih snovi

Neki mikroorganizmi odn probiotici također proizvode antimikrobne tvari koje inhibiraju rast patogenih bakterija.

Stimulacija imunološkog sustava

Mikroorganizmi odn biološke kulture također se brinu za aktivaciju imunoloških stanica, što pomaže u poboljšanju i jačanju imunološkog odaziva i sustava.

Fermentacija vlakana

Sposobni su za fermentaciju odnosno preradu neprobavljivih prehrambenih vlakana, koja im je također izvor prehrane i omogućuje njihov razvoj.

Poboljšanje apsorpcije hranjivih tvari

Osiguravajući povoljnu i zdravu crijevnu mikrofloru, utječu i na ubrzanu i bolju apsorpciju minerala poput kalcija, magnezija i željeza.

Smanjuju upalu

Održavanjem crijevne flore mogu pomoći i u smanjenju crijevnih upala povezanih s kroničnim bolestima kao što je npr. sindrom iritabilnog crijeva, također mogu poboljšati crijevno djelovanje nakon infekcije glistama.

Poboljšavaju probavu

Svojim djelovanjem utječu na uravnoteženu crijevnu mikrofloru, što se odražava i na opće zdravlje probavnog sustava te pridonosi pravilnoj i uravnoteženoj probavi. 

Prebiotici

U organizam se prvo unose hranom odn iz prirodnih izvora ili uz korištenje dodataka prehrani te su temeljni uvjet u našim crijevima za dobro funkcioniranje probiotika, uravnoteženu crijevnu floru i pravilnu probavu. Njihove glavne funkcije su:

Hranjenje korisnih bakterija

U naša crijeva dospijevaju kao neprobavljena vlakna koja se mogu preraditi ili samo ih fermentiraju mikroorganizmi poput probiotika. To ih čini glavnim izvorom njihove prehrane i omogućuje im daljnji rast i bolje funkcioniranje.

Proizvodnja kratkolančanih masnih kiselina

Prerada neprobavljivih vlakana odn fermentacijom nastaju i masne kiseline, koje donose mnoge dobrobiti našem zdravlju. Ove kiseline su:

• butirat
• propionat
• acetat

Brinu se o zdravlju crijevne sluznice, smanjuju upale u crijevima i inhibiraju rast stanica raka.

Povećanje apsorpcije minerala: 

Također utječu na apsorpciju važnih minerala (kalcij, magnezij), koji su prijeko potrebni i korisni za zdravlje kostiju.

Utjecaj na mikrofloru

Poticanjem rasta korisnih bakterija izravno utječu na njihovu poboljšanu aktivnost, čija je korisna posljedica i smanjeni rast patogenih bakterija te očuvana crijevna mikroflora.

Utjecaj na imunološki sustav

Uravnotežena crijevna mikroflora također poboljšava rad i otpornost imunološkog sustava, što olakšava obranu od infekcija.

Uravnotežena probava

Svojom prisutnošću u crijevima osiguravaju redovnu ishranu probioticima, pridonose regulaciji crijevne mikroflore te tako utječu na probavu i smanjuju mogućnost zatvora.

Što su simbiotici

Uz probiotičke kulture i njihove hranjive tvari, poznajemo još jedan oblik konzumacije mikroorganizama i vlakana, koji nazivamo simbioticima.

Simbiotici predstavljaju kombinaciju kombiniranih probiotika i prebiotika, tj. korisne bakterije i hranjive tvari te su izvrsno rješenje za osiguravanje optimalnog djelovanja probiotika i ravnoteže crijevne mikroflore.

Naziv "simbiotik" sastavljen je od riječi "simbioza" što znači suživot i "probiotik" čime se naglašava njihova međusobna ovisnost i suradnja.

Kako rade?

Simbiotici djeluju kombiniranom učinkovitošću svojstava probiotika i prebiotika i mogu predstavljati veću uspješnost u obavljanju svojih funkcija, jer jedni drugima osiguravaju sve uvjete za nesmetanu kolonizaciju u crijevima. Svojom simbiozom osiguravaju: 

Olakšan put do crijeva

Konzumacijom simbiotika - dakle probiotika i prebiotika istovremeno - povećavamo mogućnost preživljavanja probiotika jer ih prebiotici štite na putu do debelog crijeva - posebice od želučane kiseline.

Uspješnija kolonizacija

Prebiotici osiguravaju trenutne esencijalne hranjive tvari za probiotike, koji će po dolasku u crijeva biti potrebne za uspješnije naseljavanje ili kolonizaciju.

Povećan učinak

Osiguravajući hranjive tvari, prebiotici mogu osigurati preživljavanje probiotika na putu kroz probavni sustav, povećati njihovu učinkovitost i, kao rezultat toga, pogodovati našoj probavi.

Povećana prednost

Također povećavaju sposobnost probiotika da zauzme mjesta u crijevima i istisne patogene bakterije.

Zaključak

Probiotičke kulture i njihove hranjive tvari jedan su od najvažnijih čimbenika za očuvanje zdravlja crijeva i probave, stoga je najvažnije upoznati njihovu funkciju i djelovanje, razlikovati ih te lakše procijeniti koje kulture dodati u svoju prehranu. Pritom je potrebno osvijestiti tendenciju uravnotežene prehrane, koja je prirodni izvor probiotika i/ili prebiotika, te svoj jelovnik sastaviti u omjeru koji će osigurati unos i jednog i drugog.
Pojedinci koji se suočavaju s prehrambenim ograničenjima, bilo zbog zdravstvenih stanja ili uvjerenja, imaju na raspolaganju brojne dodatke prehrani, koji im mogu osigurati potreban unos probiotičkih i prebiotičkih kultura unatoč ograničenjima.

VAŽNO:

Prije uporabe dodataka prehrani posavjetujte se sa svojim osobnim liječnikom ili nutricionističkim savjetnikom, jer opće djelovanje probiotika, prebiotika ili simbiotika i njihovo djelovanje može varirati od osobe do osobe te biti uvjetovano postojećim zdravstvenim stanjem.

Sadržaj pregledao: Samo Stadler, dr. sc. med., specijalist hitne medicine

 
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.