Kardiovaskularni sustav jedan je od najvažnijih sustava našeg tijela, koji je među mišićima vješto „isprepleten“ i „razgranat“ kroz cijelo naše biće, sve udove i organe te nosi iznimno važnu zadaću dovoda kisika i krvi srcu. Srce pak svojim stezanjem i širenjem osigurava i predstavlja svaku novu minutu našeg života.
Kako zapravo funkcionira tako složen proces? Pozivamo vas da se kroz čitanje sadržaja u nastavku zajedno s nama „prošetate“ kroz važan proces djelovanja kardiovaskularnog sustava i steknete znanje koje će odgovoriti na veliko pitanje o njegovoj važnosti i utjecaju na naše zdravlje i dobrobit.
Osigurajte si jedinstven uvid u sustav krvnih žila, čije zdravlje određuje cjelokupni tijek našeg života – dobrodošli na čitanje!
Što je
Kardiovaskularni sustav odnosno srčano-žilni sustav je životno važan organski sustav koji uključuje srčani mišić odnosno srce, krvne žile (arterije, vene, kapilare) i krv. Njegova primarna funkcija je dostava kisika i hranjivih tvari tjelesnim stanicama te uklanjanje ugljičnog dioksida i otpadnih tvari.
Sve krvne žile u tijelu jednog odraslog čovjeka zajedno mjere više od 100.000 kilometara – dovoljno da bi mogle obujmiti Zemlju više od dvaput.
Kako je sastavljen
Sastavljen je od tri glavne strukturne jedinice koje obuhvaćaju organ srca, mrežu krvnih žila i krvi, a svaka od njih ima posebnu, svojoj ulozi prilagođenu anatomsku građu i specifičnu fiziološku funkciju. Sustav čine:
Srce
Središnji je organ kardiovaskularnog sustava čija je glavna zadaća pumpanje krvi kroz tijelo. Srce djeluje kao mišićna pumpa koja svakim otkucajem krv “gura” kroz mrežu arterija, kapilara i vena te time omogućuje preživljavanje svih tjelesnih stanica.
Građa srca
Srce je sastavljeno od četiri šupljine koje omogućuju pravilan protok krvi kroz kardiovaskularni sustav:
- Desna pretklijetka
prima deoksigeniranu krv iz tijela. - Desna klijetka
pumpa krv u pluća (plućna cirkulacija). - Lijeva pretklijetka
prima oksigeniranu krv iz pluća. - Lijeva klijetka
pumpa krv u sistemsku cirkulaciju. - Srčani zalisci
nazivani trikuspidalni, mitralni, aortni i pulmonalni – sprječavaju povratni tok krvi.
Krvne žile
Sastavni su dio kardiovaskularnog sustava i zajedno sa srcem omogućuju pravilnu cirkulaciju krvi kroz tijelo. Njihova je zadaća dovoditi krv svim stanicama te odvoditi metaboličke otpadne tvari. Prema smjeru i funkciji protoka krvi razlikujemo tri glavne vrste krvnih žila:
Arterije
Arterije su krvne žile koje odvode krv od srca prema organima i tkivima. Njihove su stijenke debele, elastične i mišićave jer moraju izdržati visoki tlak koji srce stvara svakim otkucajem. Najveća arterija u tijelu je aorta, koja izlazi iz lijeve klijetke srca i dalje se grananja u manje arterije, arteriole i završne kapilare. Većina arterija prenosi oksigeniranu krv, osim plućnih arterija koje odvode deoksigeniranu krv iz srca u pluća radi oksigenacije.
Arterije imaju važnu ulogu i u regulaciji krvnog tlaka i protoka krvi, jer se mogu širiti ili sužavati ovisno o potrebama tijela. To širenje i sužavanje nazivamo vazodilatacija i vazokonstrikcija. Ispravna funkcija arterija od ključne je važnosti za učinkovit rad kardiovaskularnog sustava, koji ujedno predstavlja zdravlje organa i cjelokupno tjelesno zdravlje.
- Krv “vode” od srca.
- Imaju debele stijenke,
bogate elastičnim i mišićnim vlaknima, koja se šire i skupljaju.. - Glavna arterija
naziva se aorta.
Vene
koje vode krv prema srcu. Za razliku od arterija, imaju tanje stijenke, manje mišićnog i elastičnog tkiva te širi lumen (promjer), budući da krv u njima teče pod nižim tlakom. Posebna značajka vena, osobito u donjim ekstremitetima, jesu venski zalisci odnosno jednosmjerni “ventili” koji sprječavaju da se krv, pod utjecajem gravitacije, vraća unatrag. Većina vena prenosi deoksigeniranu krv te su ključne za odvođenje metaboličkih otpadnih tvari i ugljičnog dioksida iz tkiva, kao i za održavanje cirkulacije krvi, koja je u konačnici nužan uvjet za pravilno funkcioniranje cijelog kardiovaskularnog sustava.
- Vode krv prema srcu.
- Imaju tanju stijenku i venske zaliske,
koji sprječavaju povratni tok i zadržavanje krvi.
Kapilare
Najmanje su i najtanje krvne žile u našem tijelu te predstavljaju vezu između arterijskog i venskog sustava. Građene su od samo jednog sloja endotelnih stanica, što omogućuje učinkovitu difuziju odnosno “razmjenu” tvari između krvi i okolnih tkiva.
U kapilarama se odvija izmjena kisika, ugljičnog dioksida, hranjivih tvari, hormona i metaboličkih otpadnih tvari, što je od ključne važnosti za preživljavanje stanica.
Zbog svoje mikroskopske veličine “razgranate” su u neposrednoj blizini gotovo svake stanice u našem tijelu, gdje njihova propusnost osigurava brzu i lokalno prilagođenu opskrbu te time nose ključnu ulogu u održavanju stanične ravnoteže i metabolizma.
- Najmanje žile,
koje opskrbljuju tkiva. - Vrlo tanke stijenke
(jedan sloj endotela). - Omogućuju izmjenu kisika, CO₂, hranjivih tvari i otpadnih tvari
između krvi i tkiva.
Krv
To je tekuće vezivno tkivo koje osigurava održavanje života i funkcioniranje svih tjelesnih sustava. Sastoji se od plazme (oko 55 %) i staničnih elemenata (oko 45 %), među kojima se nalaze krvne stanice: eritrociti (crvene krvne stanice), leukociti (bijele krvne stanice) i trombociti (krvne pločice). Krv također sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature, pH vrijednosti i osmotske ravnoteže, a njezina stalna cirkulacija kroz tijelo, koju pokreće srce, omogućuje ključnu dostavu kisika i hranjivih tvari, uklanjanje metaboličkih otpadnih tvari te komunikaciju među organima.
- plazma (55%)
čine ju voda, elektroliti, proteini, hranjive tvari i hormoni. - Stanične komponente (45%)
ili eritrociti (crvene krvne stanice), leukociti (bijele krvne stanice) i trombociti (krvne pločice).
Krv predstavlja približno 7–8 % ukupne tjelesne mase, što znači da ukupna količina krvi u tijelu odrasle osobe iznosi oko 4,5 do 6 litara.
Leukociti* sudjeluju u obrani od infekcija, dok trombociti omogućuju zgrušavanje krvi i cijeljenje rana.
Plazma* je žućkasta tekućina koju čine voda, elektroliti, proteini, hormoni i hranjive tvari, a ujedno osigurava transport navedenih tvari kroz tijelo..
Eritrociti* prenose kisik iz pluća u tkiva i ugljični dioksid natrag u pluća, a prenose se pomoću proteina nazvanih hemoglobin..
Osmotska ravnoteža* je stanje u kojem je koncentracija otopljenih tvari (soli, proteina, šećera i dr.) i vode uravnotežena između krvi i tkiva, odnosno stanica i izvanstanične tekućine. To je ravnoteža od ključne važnosti za normalno funkcioniranje stanica, a njezine oscilacije mogu dovesti do oteklina (edema), dehidracije ili oštećenja stanica.
Zaključak
Kardiovaskularni sustav je tako važna “razgranata” mreža vena, arterija i krvnih žila, koje su kroz cijelo naše tijelo pažljivo povezane u središnji glavni organ života – srce, bez kojega naš opstanak ne bi bio moguć. Zbog vitalne uloge koju srčani mišić ima u našem organizmu, iznimno je važno razumjeti djelovanje kardiovaskularnog sustava i biti upoznat sa svim njegovim funkcijama. Pravilnim životnim odlukama i faktorima koji na njega utječu, možemo osigurati njegovo optimalno i nesmetano funkcioniranje. Zbog povezanosti krvnih žila sa srcem i našim općim zdravljem, od presudne je važnosti da svoje kardiovaskularno zdravlje shvatimo prioritetno i da o njemu razgovaramo i s osobnim liječnikom. Po potrebi, te uz preporuku liječnika ili nutricionista, zdravlje srca možemo podržati i prehrambenim dodacima koji blagotvorno djeluju na kardiovaskularni sustav. Odličan primjer su SEN Omega 3 kapsule, koje sadrže važne esencijalne kiseline što podupiru normalno funkcioniranje srca i kardiovaskularnog sustava. Poznate su po tome da doslovno “čiste” i rasterećuju krvne žile te jačaju rad srca
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.
Posebna ponuda 
Popularan 
