Arterijska hipertenzija – najčešći uzroci nastanka

Arterijska hipertenzija, poznata i kao visoki krvni tlak, jedna je od najčešćih kroničnih bolesti suvremenog doba. Nažalost, unatoč visokoj učestalosti, često ostaje neprepoznata, neliječena ili neadekvatno zbrinuta, što može dovesti do ozbiljnih simptoma i zdravstvenih komplikacija koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje srca, a u konačnici i kvalitetu te duljinu života pojedinca.

U današnjem tekstu posvećujemo pažnju najčešćim uzrocima nastanka arterijske hipertenzije, kojima se uz pravovremeno prepoznavanje i djelovanje može uspješno izbjeći. Čitanjem sljedećih informacija dodatno ćete ojačati svoje znanje o funkcioniranju i važnosti krvnih žila, što može pomoći i u prevenciji same bolesti.

Pozivamo vas da se upoznate sa svim rizičnim čimbenicima i otkrijete i prirodno rješenje u obliku dodataka prehrani, koji mogu pružiti snažnu podršku vašem kardiovaskularnom zdravlju.

Što je

To je stanje kronično povišenog krvnog tlaka.

Primarna i sekundarna hipertenzija

Hipertenzija se dijeli na primarnu i sekundarnu, odnosno prema čimbenicima koji je uzrokuju.

Primarna (esencijalna) hipertenzija

Više od 90 % svih slučajeva povišenog krvnog tlaka čini primarna hipertenzija, čiji uzrok nije potpuno poznat. Razvija se postupno kroz godine, pod utjecajem više različitih čimbenika.

Sekundarna hipertenzija

Posljedica je drugih bolesti ili stanja, koja izravno utječu na povišenje krvnog tlaka. Najčešće se pojavljuje iznenada i može doseći vrlo visoke vrijednosti.

Uzroci nastanka

Arterijska hipertenzija je posljedica brojnih čimbenika, na katere često utječemo i sami. Najčešće se radi o kombinaciji nezdravog načina života, ali i određenih bolesti i genetske predispozicije. Zbog toga se hipertenzija definira i prema uzroku – kao primarna (esencijalna) ili sekundarna.

Primarna (esencijalna) hipertenzija

Predstavlja 90–95 % svih slučajeva i razvija se postupno, a na njezin razvoj mogu najviše utjecati:

Naslijeđe i genetika

Najčešće se pojavljuje kod osoba koje u obitelji već imaju slučajeve visokog krvnog tlaka, jer određene genetske promjene mogu utjecati na tonus krvnih žila i funkciju bubrega.

Nezdrav način života

• Prehrana s visokim udjelom soli
  Natrij uzrokuje zadržavanje vode u tijelu, što povećava volumen krvi i tlak.
  
• Tjelesna neaktivnost
  Nedostatak kretanja povećava otpornost krvnih žila.
  
• Pretilost i prekomjerna tjelesna težina
  Povećana tjelesna masa dodatno opterećuje srce i povećava periferni vaskularni otpor.
  
• Pušenje i alkohol
  Nikotin i alkohol uzrokuju sužavanje krvnih žila i povišenje krvnog tlaka.

Pretilost je često povezana  s čimbenicima poput povišene razine šećera u krvi i nenormalnih razina masnoća (lipida), što zajedno čini metabolički sindrom – a taj sindrom dodatno povećava rizik za razvoj hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti.

Stres i psihološki čimbenici

Dugotrajna izloženost stresu potiče lučenje adrenalina, što uzrokuje ubrzani rad srca i privremeno povišenje krvnog tlaka. Zbog toga kronični stres može dovesti i do trajnih promjena u funkciji krvnih žila.

Starenje

S godinama krvne žile gube elastičnost, što otežava protok krvi i povećava otpor u krvotoku, pa je starenje jedan od najčešćih čimbenika rizika za razvoj primarne hipertenzije.

Sekundarna hipertenzija

Sekundarnom hipertenzijom nazivamo visoki krvni tlak koji nastaje kao posljedica drugih bolesti ili uzimanja određenih lijekova. Neki od najčešćih uzroka su:

Bubrežne bolesti

Rizik za razvoj sekundarne hipertenzije značajno povećavaju bolesti bubrega, a najčešći su:

• Kronična bubrežna bolest
  Uzrokuje zadržavanje natrija i tekućine, što povećava krvni tlak.
  
• stenoza bubrežne arterije
  Suženje arterije koja dovodi krv u bubreg, što potakne lučenje hormona koji podižu tlak.

Hormonski poremećaji

Spadaju među najčešće uzroke sekundarne hipertenzije. Zbog toga je održavanje hormonalne ravnoteže izuzetno važno, kao i pravovremeno prepoznavanje i liječenje ovih stanja.

Najčešći hormonalni uzroci:

• Cushingov sindrom
  Pretjerano izlučivanje kortizola, koji podiže tlak.
  
• Feokromocitom
  Tumor nadbubrežne žlijezde koji izlučuje adrenalin i noradrenalin, uzrokujući nagli porast krvnog tlaka.
  
• Hipotireoza i hipertireoza
  Hormonalni poremećaji štitnjače koji utječu na srčani ritam, tonus krvnih žila i samim time na krvni tlak.
  

Kardiovaskularne bolesti

Iako povišen krvni tlak može dovesti do bolesti srca, i neke srčane abnormalnosti mogu uzrokovati sekundarnu hipertenziju – poput suženja aorte ili oštećenja srčanih zalistaka, koji opterećuju srce i povećavaju tlak.

Uzimanje određenih lijekova

Uzimanje određenih lijekova također može povećati krvni tlak – posebno nesteroidni protuupalni lijekovi, kontracepcijske tablete i dekongestivi (lijekovi za začepljen nos).

Ostali čimbenici rizika

Nedostatak minerala i nezdrave navike mogu uvelike doprinijeti razvoju hipertenzije. Zato je važno voditi zdrav način života, paziti na uravnoteženu prehranu i umjereno konzumirati alkohol i hranu koja povisuje tlak.

Nedostatak kalija ili hipokalijemija

Kalij i kalcij pomažu u regulaciji ravnoteže natrija u tijelu. Njihov nedostatak može uzrokovati zadržavanje natrija, povećanje volumena krvi i povišenje krvnog tlaka.

Pretjerano konzumiranje alkohola

Prekomjerno konzumiranje alkohola podiže krvni tlak, oštećuje srce i krvne žile, a dugoročno vodi i u ovisnost, što ugrožava kvalitetu života osobe i njezine okoline.

Već umjereno konzumiranje alkohola može značajno utjecati na krvni tlak – prosječan dnevni unos od 12 grama alkohola može povisiti sistolički krvni tlak za otprilike 1,25 mmHg, dok unos od 48 grama dnevno može povećati tlak i do 4,9 mmHg.

Spavanje i apneja

Zbog ponavljajućih prestanaka disanja koji utječu na oksigenaciju krvi, i opstruktivna apneja u snu povezana je s povišenim krvnim tlakom.

Zaključak

Arterijska hipertenzija je više od same bolesti – ona predstavlja stalnu prijetnju životu i svakodnevnom miru. Međutim, uspješno ju možemo kontrolirati pomoću odgovarajućeg znanja, dodataka prehrani i stručnog, odnosno liječničkog nadzora. Stoga je ključno da se informiramo o stanju i da za prevenciju rizika biramo samo najkvalitetnije i prirodne dodatke. Uz odgovarajuću kombinaciju dodataka, a prije svega zdrav način života, moguće je brzo uočiti pozitivne rezultate koji će osigurati mirniju budućnost i kvalitetniji život. Primjer dodatka koji blagotvorno djeluje na naš kardiovaskularni sustav je i SEN Češnjak i bijela imela, koji se tradicionalno koristi za podršku radu srca – smanjuje razinu štetnog kolesterola (LDL) u plazmi, povećava koncentraciju zaštitnog kolesterola (HDL), normalizira ubrzan rad srca, poboljšava funkciju srčanih krvnih žila i prokrvljenost srčanog mišića te redovitom upotrebom dovodi do općeg poboljšanja funkcije srca.

 
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju i nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.