Hipertenzija – koji su njezini simptomi

Hipertenzija, odnosno dugotrajno stanje povišenog krvnog tlaka, često se naziva i "tihi ubojica" jer može godinama napredovati bez vidljivih simptoma, a pritom uzrokovati ozbiljne i po život opasne zdravstvene komplikacije poput srčanog udara, moždanog udara, zatajenja bubrega, pa čak i problema s vidom.

Mnogi već žive s hipertenzijom, a da toga, nažalost, nisu ni svjesni. Zato ovu objavu posvećujemo podizanju svijesti te pozivamo na povećanu brigu o kardiovaskularnom zdravlju i redovito, pravilno mjerenje krvnog tlaka. 

Pozivamo vas da se upoznate s najčešćim znakovima hipertenzije i na vrijeme poduzmete odgovarajuće mjere – uključujući i upotrebu kvalitetnih dodataka prehrani.

Što je

Kronično je zdravstveno stanje kod kojega je tlak krvi u arterijama povišen, što znači da srce osigurava protok krvi kroz tijelo uz povećani napor i snagu.

Vrijednosti krvnog tlaka

Optimalne vrijednosti

Optimalni krvni tlak iznosi 120/80 mmHg

Normalne vrijednosti krvnog tlaka u stanju mirovanja obično se kreću između 100–140 mmHg za sistolički (gornji) tlak i 60–90 mmHg za dijastolički (donji) tlak.

Kada se vrijednosti tlaka kreću između 120–140/80–90, govorimo o normalnom krvnom tlaku. 

Povišene vrijednosti

Kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg, govorimo o povišenom krvnom tlaku ili hipertenziji.

Povišeni krvni tlak predstavlja prijetnju za organe poput srca, mozga i bubrega.

Visoki krvni tlak dijeli se i po stupnjevima – što je viši stupanj, to je veći rizik za oštećenje navedenih organa.

Stupnjevi povišenog krvnog tlaka (hipertenzije):

1. stupanj (blago povišenje): 140–159 / 90–99 mmHg

2. stupanj (umjereno povišenje): 160–179 / 100–109 mmHg

3. stupanj (teško povišenje): 180 i više / 110 i više mmHg

Najčešći simptomi hipertenzije

Hipertenzija često ne uzrokuje vidljive simptome, ali može dovesti do tjelesnih promjena koje se u početku mogu činiti bezazlenima i koje ne bismo odmah povezali s ovom bolešću. Upravo zato je važno redovito mjeriti krvni tlak i razgovarati sa svojim liječnikom o prikladnim preventivnim mjerama za sprječavanje hipertenzije.

VAŽNO:
Ako sumnjate na povišeni krvni tlak, odmah se obratite kvalificiranom zdravstvenom stručnjaku i ne odgađajte posjet, jer može biti ugrožen vaš život. 

Najčešći simptomi hipertenzije mogu biti:

• Glavobolje
  Česte bolove, osobito u području potiljka, koji su najizraženiji ujutro.
  
• Vrtoglavica
  Osjećaj omaglice ili nestabilnosti koji može utjecati i na ravnotežu.
  
• Krvarenje iz nosa
  Učestala i iznenadna krvarenja koja nisu povezana s drugim uzrocima.
  
• Zamagljen ili dvostruki vid
  Problemi s vidom koji uključuju zamućenost ili dvostruki prikaz predmeta.
  
• Umor i zbunjenost
  Stalan osjećaj iscrpljenosti, manjak energije i teškoće s koncentracijom.
  
• Bol u prsima
  Osjećaj pritiska ili boli u prsima koji može ukazivati na probleme sa srcem.
  
• Kratkoća daha
  Nedostatak zraka ili otežano disanje, osobito tijekom fizičke aktivnosti.
  
• Nepravilan srčani ritam
  Osjećaj lupanja srca ili nepravilnog otkucaja.

Visoki krvni tlak smatra se i "poznatim uzročnikom" glavobolja, osobito kada vrijednosti prelaze 180/120 mmHg.

Napredovali simptomi i komplikacije

Ako se hipertenzija ne liječi, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema koji mogu trajno promijeniti naš život i njegovu kvalitetu. Zato je nužno redovito mjeriti krvni tlak i tako spriječiti najteže moguće zdravstvene komplikacije.

Najčešće komplikacije su:

• Moždani udar
  Hipertenzija je jedan od glavnih čimbenika rizika za moždani udar. Dugotrajno povišeni krvni tlak može uzrokovati oštećenje i slabljenje stijenki krvnih žila u mozgu, čime se povećava vjerojatnost za nastanak moždanog udara.
  
• Srčani udar
  Kronično povišeni krvni tlak može oštetiti i suziti arterije, što smanjuje protok krvi do srčanog mišića. To može dovesti do bolesti srca i krvnih žila, poput angine pektoris, te značajno povećava rizik od srčanog udara.
  
• Zatajenje srca
  Dugotrajno povišeni tlak prisiljava srce da radi s povećanim naporom. Ta stalna preopterećenost može dovesti do zadebljanja srčanog mišića (hipertrofije), koji isprva može učinkovitije pumpati krv, ali s vremenom gubi elastičnost i snagu, što rezultira srčanim popuštanjem i mogućim zatajenjem srca.
  
• Oštećenje bubrega
  Visoki krvni tlak može oštetiti arterije koje opskrbljuju bubrege krvlju. Te krvne žile mogu postati sužene i ukočene, čime se smanjuje dotok krvi u bubrege i pogoršava njihova sposobnost filtriranja štetnih tvari iz krvi.
  
• Problemi s vidom
  Povišeni tlak može oštetiti osjetljive strukture u oku, što može dovesti do problema s vidom kao što su dvostruki vid, zamućen vid ili čak gubitak vida. Također može uzrokovati razvoj glaukoma, jednog od glavnih uzroka sljepoće.

Hipertenzija (visoki krvni tlak) i oštećenje bubrega usko su povezani – dugotrajno povišeni krvni tlak može oštetiti bubrege, dok s druge strane bubrežne bolesti mogu uzrokovati porast krvnog tlaka.

Zaključak

Hipertenzija je bolest koja ne upozorava glasno na svoju opasnost, no njezine posljedice mogu biti izrazito ozbiljne – značajno utječu na kvalitetu života i mogu ga čak i skratiti. Zbog toga je iznimno važno redovito pratiti krvni tlak, bilježiti rezultate mjerenja i ih dijeliti sa svojim liječnikom opće prakse.

Uz stručnu medicinsku podršku, zdrav način života i prirodne dodatke prehrani, možemo napraviti velik iskorak prema očuvanju zdravlja srca, spriječiti mnoge opasne komplikacije i si osigurati zdravu i mirnu budućnost. Odličan primjer takvih prirodnih dodataka je i SEN češnjak i bijela imela, koji pomaže normalizirati ubrzani rad srca, poboljšava funkciju krvnih žila i prokrvljenost srčanog mišića, a s vremenom može dovesti i do boljeg rada srca te smanjenja rizika od tromboze.

 
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju i nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.