Probiotici – što su i zašto su potrebni za zdravlje

Naše zdravlje počinje u crijevima, jer 70% snage našeg imunološkog sustava ovisi o stanju i ravnoteži crijevne flore, za što su uvelike zaslužni probiotici.
Ovi mikroorganizmi odn bakterije su odgovorne za pravilan rad našeg probavnog sustava, uređivanje probave, osjećaja, pa čak i imunološkog sustava, čije je stanje također povratni pokazatelj ravnoteže crijevnih kultura.
Na dobru ravnotežu može utjecati nekoliko čimbenika, no poznato je da je možemo podržati pravilnom prehranom ali i dodacima prehrani.

U ovom smo članku istražili važnost probiotičkih kultura za vas – zašto su toliko bitne i što pojačava njihovu istaknutost, a stečeno znanje možete iskoristiti kako biste sebi osigurali najučinkovitiji izbor probiotika.

Što su probiotici

Oni su živi mikroorganizmi, najčešće bakterije, koji pomažu u održavanju ili uspostavljanju zdrave ravnoteže mikroorganizama u crijevima. Svojim djelovanjem utječu na zdravlje crijeva, stanje imunološkog sustava i cjelokupno blagostanje. 

Kako rade

Neophodan su element za zdravo crijevo jer svojim funkcionalnim svojstvima donose brojne dobrobiti. Djeluju na uspostavljanju i održavanju zdrave ravnoteže mikroorganizama, poboljšanju probave, jačanju imunološkog sustava te sprječavanju i liječenju infekcija.

Isključuju patogene

Zauzimaju mjesto na crijevnoj sluznici i time sprječavaju pričvršćivanje i naseljavanje patogenih bakterija. Oni "oduzimaju" i troše hranjive tvari koje bi inače konzumirale patogene bakterije, čime se smanjuje mogućnost njihovog rasta.

Izlučuju antimikrobne tvari

Neke probiotičke bakterije proizvode bakteriocine* koji uništavaju ili inhibiraju rast patogenih ili štetnih bakterija, a probiotici poput Lactobacillusa proizvode mliječnu kiselinu koja snižava pH u crijevima i tako stvara nepovoljan okoliš za patogene.

Bakteriocini su produkt bakterija odn antimikrobne ili proteinske tvari koje imaju sposobnost inhibicije rasta ili uništavanja drugih bakterija. One su dio prirodnog načina preživljavanja bakterija, a to je natjecanje za resurse i prostor.

Jačaju crijevnu pregradu

Probiotici potiču crijevne stanice na proizvodnju sluzi koja jača zaštitni sloj crijevne stijenke.

Poboljšavaju imunološki odaziv

Oni mogu stimulirati proizvodnju antitijela i aktivirati imunološke stanice da pojačaju svoj odaziv na patogene ili štetne stanice, čime se poboljšava imunološka reakcija i otpornost.

Pospješuju sintezu

Poznate su po svojoj sposobnosti fermentacije kojom fermentiraju i vlakna u crijevima i time proizvode kratkolančane masne kiseline važne za prehranu crijevnih stanica, smanjenje upale i održavanje uravnotežene crijevne flore.
Neke skupine probiotika također su sposobne sintetizirati vitamine, poput vitamina K i nekih vitamina B skupine.

Uklanjaju disbiozu

Potiču rast i aktivnost korisnih bakterija i na taj način održavaju zdravu i uravnoteženu crijevnu floru te otklanjaju disbiozu* ili neravnotežu. S svojom "borbom" za resurse i okoliš, izlučivanjem antimikrobnih tvari, one također inhibiraju rast patogena odn. štetnih bakterija.

Disbioza* je neravnoteža mikroorganizama u crijevnoj mikroflori, što znači da štetni mikroorganizmi (bakterije, gljivice, virusi i/ili paraziti) nastanjuju naša crijeva u prekomjernim količinama ili je prisutnost korisnih mikroorganizama koji održavaju zdravu floru nedovoljna).

Kaj je mikroflora oz. mikrobiota

Mikroflora ili mikrobni ekosustav, mikrobiota, a u našem slučaju kolokvijalno i crijevna flora, skup je mikroorganizama koji nastanjuju crijevnu sredinu. Ovo okruženje sadrži bakterije, viruse i gljivice koje svojim djelovanjem utječu na probavu, probavni i imunološki sustav, opće zdravlje i dobrobit.

Zdravstvene koristi

Probiotici su neizostavan čimbenik zdravlja crijeva, koje je u našem organizmu temelj dobrobiti i cjelokupnog zdravlja. Svojim svojstvima i blagotvornim djelovanjem na crijeva donose brojne dobrobiti koje podupiru i ujedno brane tijelo u optimalnom funkcioniranju.

Neke od glavnih i također neizostavnih dobrobiti koje donose našem zdravlju su:

Poboljšana probava

Jedna od glavnih dobrobiti djelovanja probiotika je regulacija probave jer pomažu u razgradnji hrane i apsorpciji važnih nutrijenata, što dovodi do bolje probave i smanjenja probavnih problema poput nadutosti.
Neki probiotici (Saccharomyces boulardii) također su učinkoviti u liječenju i prevenciji proljeva. 

Imunološka otpornost

Potiču stvaranje antitijela i aktiviraju imunološke stanice za obrambenu akciju, što znači dobar imunološki odgovor i povećanu imunološku otpornost.

Zdravlje crijeva

Reguliraju crijevnu floru odnosno , uspostavljaju harmoničnu ravnotežu između bakterija, što prije svega predstavlja sprječavanje prekomjernog rasta štetnih bakterija. Jačaju crijevnu pregradu i sprečavaju ulazak štetnih tvari u krvotok, čime pozitivno utječu na rad ostalih organa u tijelu. 

Za zdravlje crijeva prvi i gotovo jedini uvjet je pravilno uspostavljena i dobro održavana crijevna flora, zbog čega je nužno uključiti probiotike u prehranu.

Smanjenje upale

Probiotici svojim djelovanjem također mogu smanjiti upalu u crijevima i pridonijeti upravljanju kroničnim crijevnim upalnim stanjima.

Zdravlje kože

Smanjenjem upale u tijelu i reguliranjem imunološkog odaziva, probiotici također mogu pomoći u liječenju kožnih problema kao što su akne, ekcemi, rosacea itd.

Mentalno zdravlje

Neka istraživanja ukazuju na povezanost crijeva i mozga pa djelovanje probiotika može povoljno utjecati i na raspoloženje te pomoći u smanjenju simptoma tjeskobe, depresije i stresa.

Tjelesna težina

Utječu na metabolizam masti i apsorpciju hranjivih tvari, pa mogu utjecati i na regulaciju tjelesne težine i razinu šećera u krvi i osjetljivost na insulin.

Prevencija i liječenje infekcija

Izlučivanjem antimikrobnih tvari kao što su bakteriocini, probiotici sprečavaju rast štetnih bakterija ili patogena. Neke vrste probiotika (Lactobacillus) također mogu pomoći u sprječavanju infekcija mokraćnog sustava i poboljšati crijevno djelovanje nakon infekcije glistama.

Vrste i sojevi

Probiotici se klasificiraju prema rodu, vrsti i soju*, a najvažniji rodovi uključuju:

• Lactobacillus - bakterije mliječne kiseline
• Bifidobacterium - bakterije mliječne kiseline
• Saccharomyces - kvasovke

*Soj mikrobiološke kulture je specifična vrsta ili podvrsta mikroorganizama koji su uzgajani zasebno i svrhovito zbog svojih jedinstvenih zdravstvenih dobrobiti i svojstava.

Lactobacillus

To je rod bakterija mliječne kiseline koje su prirodno prisutne u našim crijevima i jedan je od najviše proučavanih i korištenih probiotika zbog svoje sposobnosti poboljšanja zdravlja probavnog sustava i općeg zdravlja.
Rod Lactobacillus igra važnu ulogu u sastavu i održavanju ravnoteže crijevne flore i kiselog pH okoliša, što je povoljno za rast drugih korisnih mikroorganizama. Također sprječava rast štetnih bakterija i stoga pogoduje cjelokupnom zdravlju probavnog sustava. 

Lactobacillus rhamnosus

Doprinosi cjelokupnom zdravlju gastrointestinalnog trakta, sprječava proljev i podržava imunološki sustav.

Lactobacillus acidophilus

Koristi se za jačanje imunološkog sustava, poboljšanje gastrointestinalnog zdravlja i kao pomoć u probavi laktoze.

Lactobacillus casei

Soj za kojeg je poznato da podržava zdravlje probavnog sustava i djeluje zaštitno protiv patogenih bakterija.

Lactobacillus biljke

Pomaže smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva (IBS) i podržava crijevnu mikrofloru.

IBS* akronim za: Irritable bowel syndrome  ili u prijevodu: sindrom iritabilnog crijeva.

*Soj mikrobne kulture je specifična vrsta ili podvrsta mikroorganizama koji su uzgajani zasebno i svrhovito zbog svojih jedinstvenih zdravstvenih dobrobiti i svojstava.

Bifidobakterije

Ovaj rod također pripada skupini bakterija mliječne kiseline i smatra se jednim od glavnih probiotičkih rodova. Bakterije Bifidobacterium prirodno su prisutne u crijevima i ključne su za održavanje crijevne flore te su važne za probavu hrane, apsorpciju hranjivih tvari, proizvodnju vitamina i podršku imunološkom sustavu.

Važni sojevi roda Bifidobacterium su:

Bifidobacterium bifidum Bb-12

Koristi se za potporu općeg gastrointestinalnog zdravlja i jačanje imunološkog sustava.

Bifidobacterium longum

Podržava opće zdravlje gastrointestinalnog trakta, smanjuje upale i poboljšava rad imunološkog sustava.

Bifidobacterium animalis subsp. mlijeka

Soj, poznat po svojoj sposobnosti, da podržava zdravlje gastrointestinalnog i imunološkog sustava.

Saccharomyces

Saccharomyces je rod kvasaca* koji nisu tako česti u crijevima kao bakterijske vrste, ali su još uvijek vrlo važni kao probiotici i donose mnoge zdravstvene dobrobiti. Prisutni su u crijevima za održavanje ravnoteže između različitih mikroorganizama i ključni su za sprječavanje rasta patogenih bakterija i gljivica.

*Kvasci su jednostanični mikroorganizmi koji pripadaju carstvu gljiva i prisutni su u različitim sredinama poput tla, biljaka, u probavnom sustavu životinja i ljudi te na površinama plodova.

Rod kvasca Saccharomyces uključuje nekoliko vrsta sojeva:

Saccharomyces cerevisiae

Riječ je o najpoznatijoj vrsti kvasca, koja se naziva i "pekarski ili pivski kvasac". Također se koriste u pečenju kruha, piva, vina i proizvodnji bioetanola, jer su poznati po svojim svojstvima fermentacije.

Saccharomyces boulardii

To je probiotička vrsta kvasca koja se koristi za liječenje i prevenciju proljeva i povezana je s mnogim dobrobitima za naše gastrointestinalno zdravlje.

Kluyveromyces lactis

Riječ je o vrsti kvasca koja se također koristi u proizvodnji mliječnih proizvoda i bioetanola. Nosi značajnu sposobnost fermentacije laktoze.

Kada nam trebaju?

Probiotici mogu koristiti našem zdravlju u mnogim situacijama koje ukazuju na oslabljenu ravnotežu crijevne okoline, kada želimo poboljšati njegov rad i/ili potaknuti rad imunološkog sustava.  

VAŽNO: Preporuke za uzimanje su općenite naravi i ne označavaju okolnosti kao simptome, niti probiotici zamjenjuju liječenje. Na funkcioniranje organizma mogu utjecati i drugi vanjski čimbenici te postojeće zdravstveno stanje. Prije uzimanja probiotika i/ili bilo kojeg drugog dodatka prehrani prvo se posavjetujte s nutricionistom i/ili osobnim liječnikom koji će Vam pružiti individualnu i prikladnu pomoć u skladu s vašim stanjem, željama i ciljevima.

Opće okolnosti pogodne za uzimanje mogu biti:

Nakon uzimanja antibiotika

Uzimanje antibiotika može uništiti i štetne i korisne bakterije u crijevima, uzrokujući na taj način neravnotežu u crijevnoj flori. Konzumacija probiotika može pomoći obnovi crijevne flore i smanjiti mogućnost proljeva kod uzimanja antibiotika.

Za probleme s probavom

Probavni problemi mogu ukazivati ​​na neravnotežu bakterija u crijevima pa se uzimanjem probiotika može popraviti ravnoteža i time riješiti probavne tegobe.

Kod upalnih bolesti crijeva

Kronične crijevne bolesti kao što su ulcerozni kolitis* i Crohnova bolest* su upalne bolesti crijeva povezane s disbiozom (neuravnoteženom crijevne flore). Uspostavljanjem ravnoteže u crijevima, probiotici mogu smanjiti upalu i poboljšati simptome.

Ulcerozni kolitis* (skraćeno UK) je kronična upalna bolest crijeva koja uzrokuje dugotrajnu upalu i čireve. Najčešće zahvaća sluznicu crijeva, ali može uzrokovati mnoge probavne probleme.

Crohnova bolest* je kronična upalna bolest probavnog trakta koja najčešće zahvaća tanko i debelo crijevo. Bolest uzrokuje upalu crijevne stijenke i može dovesti do raznih simptoma i komplikacija.

Kod vaginalnih infekcija

Bakterijska vaginoza i vaginalna kandidijaza bakterijske su infekcije povezane s neravnotežom mikrobiološke okoline vagine. Konzumacijom probiotika možemo pomoći obnovi vaginalne flore, poboljšati stanje i spriječiti moguće ponovne infekcije.

Kod infekcija mokraćnog sustava

Infekcije mokraćnog sustava mogu biti povezane s neravnotežom flore urogenitalnog trakta, pa probiotici (osobito Lactobacillus) mogu pomoći u uspostavljanju ravnoteže, inhibiraju štetne bakterije i sprječavaju infekcije mokraćnog sustava.

Za alergije i atopijski dermatitis

Neke alergije ili kožna oboljenja mogu biti povezana s disbiozom i upalom, pa konzumacija probiotika može pomoći u uspostavljanju ravnoteže bakterija u crijevima i, kao rezultat toga, smanjiti simptome alergija i kožnih oboljenja.

Između stresa i lošeg raspoloženja

Zbog bliske veze između mozga i crijeva, stresne situacije također utječu na rad crijeva. 

Kod poremećaja imunološkog sustava

Probiotici imaju izravan učinak na imunološki sustav, pa konzumacija može pomoći u poboljšanju reakcije i snage našeg imunološkog sustava, čime se povećava naša sposobnost obrane od patogenih organizama.

Tijekom putovanja

Promjena okoline može biti psihički stresna i može donijeti drugačije sanitarne uvjete od onih na koje smo navikli, pa se tijekom putovanja povećava rizik od probavnih problema i proljeva. Konzumacija probiotika može spriječiti ove vrste problema i povećati otpornost na infekcije koje drugačije okruženje može predstavljati.

Njihovi izvori

Probiotici su prirodno prisutni u namirnicama ili se radi lakše upotrebe dodaju u dodatke prehrani. Znamo nekoliko izvora koje možemo odabrati na temelju naših potreba, želja i ciljeva.

Savjetujemo vam da se prije uzimanja probiotika posavjetujete s osobnim liječnikom ili nutricionistom, no važno je pripaziti i na prehranu i način života koji ipak čine prvi i najveći korak do zdravlja.

Opće poznati izvori probiotika su:

• Prirodni izvori 
• Dodaci prehrani

Prirodni izvori

Prirodni izvori probiotika najčešće su prisutni u mliječnim proizvodima ili u fermentiranoj hrani.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Mliječni proizvodi izvrstan su prirodni izvor probiotika, a najpopularniji su jogurti, kiselo mlijeko, mlijeko, kefir, sir, svježi sir itd.

Prirodno fermentirana hrana

Prirodno fermentirana hrana je hrana koja je prošla proces fermentacije uz pomoć prirodnih kvasaca, bakterija ili plijesni. Tijekom tog procesa hrana se prerađuje i mijenja svoj okus, teksturu i hranjivu vrijednost.

• fermentirane soje
• fermentirano povrće

Dodaci prehrani

Dodaci prehrani probiotika danas su jedan od najpopularnijih izvora spomenutih mikrobioloških kultura, jer predstavljaju brzu i jednostavnu konzumaciju, precizno doziranje i specifičnu konzumaciju pojedinih kultura.

Dostupni su u različitim oblicima, poput kapsula, tableta, praškova i tekućina, a omogućuju prilagođeni unos prema željama, potrebama i načinu života pojedinca.
Daleko su najtraženiji i najpoželjniji oblik probiotici u kapsulama, budući da zadovoljavaju većinu potreba današnjih potrošača, pouzdani su, a zbog naknadne razgradnje i učinkovitiji. 

Često postavljana pitanja i odgovori

Kako unosim probiotike u tijelo?

Probiotici ili kulture probiotičkih mikroorganizama mogu se unositi u organizam hranom ili dodacima prehrani.

Zašto su tijelu potrebni probiotici?

Naš organizam treba dovoljan broj probiotičkih kultura u crijevima za bolje funkcioniranje probave, imunološkog sustava, a posljedično i zdravlja našeg organizma.

Koje su namirnice bogate probioticima?

Najčešće su to mlijeko, mliječni proizvodi i fermentirana hrana.

Što ako ne smijem jesti hranu bogatu probioticima?

Pojedinci koji ne žele konzumirati hranu koja je poznata po visokim razinama probiotika također mogu odabrati izvor dodatka prehrani za unos probiotičkih kultura.

Zaključak

Probiotici osiguravaju dobar rad naših najvažnijih organa i diktiraju daljnje tjelesne funkcije koje se odražavaju na cjelokupno funkcioniranje našeg organizma. Njihova ravnoteža ključna je za naše zdravlje, a za njezino postizanje i održavanje važno je educirati se i o njihovim vrstama i izvorima. Na policama nas čeka širok spektar probiotičkih dodataka u svim mogućim oblicima, pa se samo uz dobro poznavanje sebe i ponuđenih proizvoda možemo odlučiti za pravi izbor, a promišljenom upotrebom možemo konačno uspostaviti i postići dobru bakterijsku ravnotežu, što će se odraziti na slobodnije blagostanje pa čak i na blistavu kožu.