U čekaonici kod liječnika, tijekom razgovora s prijateljima – o kolesterolu se danas govori gotovo na svakom koraku. Njegova prisutnost u javnosti opravdana je zastrašujućom statistikom kardiovaskularnih bolesti, ali nažalost i izgubljenim životima koji su posljedica njegovih visokih i nemilosrdnih vrijednosti. Na što se zapravo referiramo kada kažemo da “imamo kolesterol”? Zašto ga označavamo kraticom “LDL” i zašto je opasan za naše zdravlje? Odgovore na ta pitanja pronaći ćete u nastavku teksta – znanjem i pravovremenim djelovanjem možete uspješno prilagoditi svoju svakodnevicu i ojačati zdravlje koje će biti otpornije na njegove utjecaje.
Što je
LDL kolesterol ili, kako ga uobičajeno nazivamo, “loš” kolesterol je lipoprotein* niske gustoće i ključan je za brojne tjelesne funkcije, poput izgradnje staničnih membrana i proizvodnje hormona. Nažalost, kada ga je u tijelu previše, može postati izuzetno opasan.
Lipoproteini* u našem tijelu putem krvi omogućuju transport masnoća, koje tijelo potom koristi za važne tjelesne funkcije.
Zašto "LDL"?
Naziv "LDL" dolazi od engleskog izraza "Low-density lipoprotein", što u prijevodu znači lipoprotein niske gustoće. Ime opisuje fizičko svojstvo LDL čestica, koje se sastoje od manje količine bjelančevina u usporedbi s mastima – otuda naziv lipoprotein s nižom gustoćom.
Svojstvo gustoće ovih lipoproteina iznimno je važno i za njihovo međusobno razlikovanje, jer poznajemo i lipoprotein visoke gustoće, koji ima pozitivan učinak na naš kardiovaskularni sustav. Takozvani “dobri” kolesterol, prema svojim svojstvima, pravi je protivnik LDL kolesterola, pa ga nazivamo HDL, odnosno High-density lipoprotein.
Zašto je opasan
Visoke razine LDL, takozvanog “lošeg” kolesterola u krvi, doslovno vrebaju na Vaše zdravlje s brojnim rizicima in predstavljaju ozbiljnu prijetnju koju nipošto ne smijemo zanemariti. LDL kolesterol često se naziva i “tihim ubojicom” jer može izravno utjecati na ubrzani razvoj određenih bolesti koje mogu oduzeti život doslovno “preko noći” ili uzrokovati ozbiljne zdravstvene promjene koje mogu trajno promijeniti Vaš način življenja.
VAŽNO:
Pozivamo Vas na redovito praćenje razine kolesterola i obavljanje laboratorijskih pretraga lipidnog profila, kao i na konzultacije s Vašim obiteljskim liječnikom, kardiologom ili kvalificiranim zdravstvenim savjetnikom, koji Vam može pružiti osobno savjetovanje o LDL kolesterolu u skladu s Vašim zdravstvenim stanjem. Važno je ozbiljno shvatiti prisutnost kolesterola u krvi, slijediti liječničke preporuke te – ako je potrebno – napraviti odgovarajuće promjene u životnom stilu.
Uobičajene poznate prijetnje visoke razine kolesterola mogu uključivati:
Nakupljanje plakova ili pojava ateroskleroze
LDL kolesterol može se u obliku plakova početi taložiti na unutarnjim stijenkama arterija – ovaj proces ili stanje naziva se ateroskleroza. Masni plakovi s vremenom otvrdnu, što dovodi do sužavanja promjera arterija, a to posljedično smanjuje protok krvi.
Ilustrativni prikaz nakupljanja masnih naslaga u stjenke krvnih žila (označeno žutom bojom na slici) odnosno procesa ateroskleroze te posljedičnog suženja krvne žile.
Povećani rizik za srčane bolesti
Visoke razine LDL kolesterola povezane su s povećanim rizikom od koronarne arterijske bolesti. Osobe s povišenim LDL kolesterolom podložnije su srčano-koronarnim bolestima jer srce koje nije dovoljno opskrbljeno kisikom i hranjivim tvarima predstavlja ozbiljan rizik za razvoj angine pektoris* ili srčanog infarkta.
Angina pektoris* često se opisuje kao bol ili nelagoda u prsima i najčešće je povezana s koronarno-arterijskom bolešću – stanjem koje nastaje uslijed suženja ili blokade koronarnih arterija, najčešće zbog masnih naslaga odnosno LDL kolesterola.
- Koronarna arterijska bolest
Suženje koronarnih arterija koje ograničava protok krvi do srca. Može uzrokovati bol u prsima (anginu pektoris), srčani udar ili čak smrt.
- Moždani udar:
Suženje arterija koje opskrbljuju mozak krvlju može dovesti do ishemijskog ili hemoragijskog moždanog udara. - Periferna arterijska bolest
Suženje arterija u nogama koje uzrokuje bol i grčeve pri hodanju. - Aneurizma aorte
Nakupljanje plakova u aorti može oslabiti stijenku ove velike arterije i time povećati rizik od razvoja aneurizme – izbočine ili proširenja na stijenci arterije. U slučaju puknuća aneurizme, posljedice mogu biti smrtonosne. - Zatajenje srca
Dugotrajna loša opskrba srčanog mišića krvlju može dovesti do oslabljene funkcije srca, odnosno srčanog zatajenja.
Periferna arterijska bolest
To je stanje koje nastaje zbog taloženja masnih plakova i dovodi do suženja ili blokade arterija u nogama ili rukama. Ovo suženje ograničava pravilan protok krvi, a kao posljedica javljaju se simptomi i komplikacije poput bolova u nogama, grčeva, blijede ili modrikaste boje kože, sporijeg zacjeljivanja rana i slično.
Moždani udar
Odloženi i otvrdnuti plakovi koji sužavaju ili čak potpuno začepljuju arterije u mozgu mogu dovesti do ishemijskog moždanog udara* – stanja u kojem dijelovi mozga ostaju bez opskrbe kisikom i hranjivim tvarima, što na kraju rezultira moždanim udarom.
Ishemijski i hemoragijski moždani udar dvije su različite vrste moždanog udara. Ishemijski nastaje uslijed začepljenja arterije, češći je i ima nižu stopu smrtnosti, dok hemoragijski uključuje krvarenje u mozgu i predstavlja ozbiljniji oblik udara.
Upala
Prekomjerno visoke razine LDL kolesterola mogu pridonijeti upalnim procesima u stijenkama arterija, dodatno potičući i ubrzavajući razvoj ateroskleroze te povećavajući rizik od ostalih kardiovaskularnih bolesti.
Prekomjerna tjelesna težina
Pretilost, uzrokovana nezdravim životnim stilom poput nedostatka tjelesne aktivnosti i loše prehrane, može biti povezana s povišenim razinama kolesterola u krvi. Nakupljanje suvišnih kilograma dodatno povećava rizik od mnogih drugih zdravstvenih problema.
- Kardiovaskularne bolesti
Pretilost i visok LDL kolesterol povećavaju rizik od ateroskleroze, koronarne bolesti srca, srčanog udara, moždanog udara i hipertenzije. - Dijabetes tipa 2
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost glavni su čimbenici rizika za razvoj dijabetesa tipa 2, jer su povišeni LDL i sniženi HDL kolesterol često povezani sa slabom regulacijom razine šećera u krvi. - Metabolički sindrom
Skup stanja koji uključuje visoki krvni tlak, povišenu razinu šećera u krvi, prekomjerne masnoće oko struka i abnormalne vrijednosti kolesterola. - Degenerativne bolesti zglobova
Kao što je osteoartritis – dodatna tjelesna težina stvara veći pritisak na zglobove i može pogoršati njihovu funkciju.
Pretilost može pridonijeti čitavom nizu metaboličkih poremećaja koji povećavaju rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, stoga je važno da osobe s pretilošću poduzmu mjere za smanjenje tjelesne težine, poput promjene prehrambenih navika i redovite tjelesne aktivnosti.
Željene vrijednosti
Preporučene razine kolesterola u krvi mogu se razlikovati ovisno o zdravstvenoj pozadini pojedinca, koju uvijek pažljivo procjenjuje Vaš liječnik obiteljske medicine ili drugi ovlašteni zdravstveni stručnjak. Kolesterol se mjeri na temelju uzorka krvi, odnosno lipidnog profila, koji prikazuje ukupne vrijednosti HDL kolesterola, triglicerida i LDL “lošeg” kolesterola.
Opće preporučene vrijednosti kolesterola u krvi su:
| Ukupni kolesterol: | manje od 5 mmol/l |
| LDL kolesterol: | manje od 3 mmol/l |
| trigliceridi: | manje od 1,7 mmol/l |
| HDL kolesterol: | više od 1 mmol/l kod muškaraca |
| HDL kolesterol: | više od 1,2 mmol/l u žena |
Kod osoba koje su već „pretrpjele“ neki kardiovaskularni događaj ili imaju dugotrajno prisutan čimbenik rizika, poput dijabetesa, preporučene razine LDL „lošeg“ kolesterola znatno su niže nego kod potpuno zdravih osoba. Isto vrijedi i za pojedince s pridruženim kroničnim bolestima koje spadaju u najveću skupinu rizika za kardiovaskularne bolesti.
Za takve osobe optimalna preporučena razina LDL kolesterola je: ispod 1,4 mmol/l, za osobe s dijabetesom granica je 1,8 mmol/l, za osobe s niskim rizikom i bez pridruženih kroničnih bolesti granica je 2,6 mmol/l.
„Vrijednosti kolesterola najčešće provjerava liječnik. Za pojedinca je za početak dovoljno znati je li mu kolesterol povišen ili ne.“
VIR: Zašto vam srce kuca.si,Koje su normalne razine kolesterola
Zaključak
LDL ili „loši“ kolesterol smatra se u modernom svijetu sve većom prijetnjom zdravlju, s kojom se sve više suočavaju i mlađe generacije. To je stanje koje brzo i drastično mijenja živote, zbog čega pozivamo na redovite preglede razine kolesterola te usvajanje pravilnog životnog stila koji će, kroz pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i dobru mentalnu pripremljenost, uspješno suprotstaviti svim čimbenicima koji povećavaju njegove razine. Savjetujemo da posjetite svog liječnika obiteljske medicine i s njim otvorite ovu temu još prije prvih znakova upozorenja. Svoje zdravlje možete podržati i jednostavnim dodacima prehrani, poput prehrambenih dodataka; odličan primjer je SEN Češnjak, bijela imela, koji se tradicionalno koriste za jačanje zdravlja srca, štite srce i pomažu u održavanju vitalnosti jer pozitivno utječu na razine kolesterola i triglicerida u krvi.
Sadržaj je namijenjen općem informiranju i obrazovanju te nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim radnikom (liječnikom ili ljekarnikom) za točnu dijagnozu i liječenje. Podaci u članku nisu zamjena za točnu medicinsku dijagnozu i služe samo u informativne svrhe.
